Oehlenschläger, Adam Gottlob

ilustracija
OEHLENSCHLÄGER, Adam Gottlob
ilustracija1ilustracija2

Oehlenschläger [ø:'63308lənslεgəɹ], Adam Gottlob, danski pjesnik i dramatičar (Vesterbro, Kopenhagen, 14. XI. 1779Kopenhagen, 20. I. 1850). Nakratko bio glumac, potom studirao pravo u Kopenhagenu. Pod utjecajem norveškoga filozofa Henrika Steffensa započeo pisati pjesme u duhu njemačkog romantizma. Programska pjesma Zlatni rogovi (Guldhornene, 1802) smatra se začetkom danskog romantizma. Glavno djelo, poetski autobiografski igrokaz Aladin (Aladdin, 1805) s motivom iz Tisuću i jedne noći, bio je uzor danskim pjesnicima nakon klasicizma, premda je lik glavnog junaka došao na udar realističke kritike. Putovao (1805–09) Francuskom, Italijom i Njemačkom, gdje se susreo sa suvremenim piscima, pa i Goetheom, koji su utjecali na njegovo djelo. Svijest o nordijskoj posebnosti izrazio je u djelima od kojih mnoga obrađuju povijesne staronordijske teme, npr. Nordijske pjesme (Nordiske digte, 1807). Nakon povratka u Kopenhagen (1809) predavao estetiku na sveučilištu. Tragedija Helge (1814) utjecala je na druge nordijske pjesnike, koji su ga slavili kao vodećega pisca u Skandinaviji. Značajan je i ep Bogovi sjevera (Nordens guder, 1819). Oehlenschläger je slikovitim izrazom unio novi duh u dansko pjesništvo nakon klasicizma i pobudio zanimanje za skandinavske povijesne nacionalne veze.

Citiranje:
Oehlenschläger, Adam Gottlob. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44790>.