TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Ontario

Ontario (engl. izgovor [ɔ:nte'riou]), pokrajina u Kanadi, površinom (917 741 km²) druga u zemlji; u njoj živi 12 851 821 st. (2011) ili 38,4% kanadskog stanovništva (1901. god. 41%, a 1976. god. 36%). Obuhvaća razmjerno uzak dio kanadskog kopna između Hudsonova zaljeva na sjeveru i Velikih jezera (s dijelom doline rijeke Saint Lawrence) na jugu. Pruža se na području Kanadskoga štita i prosječna visina iznosi oko 450 m (najviša je u pobrđu Isphatina – 693 m, 150 km sjeverno od jezera Huron). Ontario ima oko 250 000 jezera. Većim dijelom (82%) leži južno od 16° srpanjske izoterme (sjeverna granica rentabilnog uzgoja žitarica). Prosječna je godišnja količina oborina 500 do 750 mm. Mnogobrojni riječni tokovi raspolažu velikim hidroenergetskim potencijalom. Šume četinjača pokrivaju golema prostranstva. Klimatski povoljniji krajnji južni Ontarija obuhvaća manje od 10% teritorija i glavninu stanovništva, koje pretežito (84,7%, 2001) živi u gradovima (Toronto, Ottawa, Hamilton i dr.). Upravno središte i najveći grad Toronto (2 615 060 st., 2011) vodeće je kanadsko industrijsko središte. Šire gradsko područje Toronta (tzv. Golden Horseshoe ili Zlatna Potkova), s približno 5,6 milijuna stanovnika, širi se duž obale jezera Ontario od Oshawe do Niagara Fallsa. Ontario je ekonomski najrazvijenija kanadska pokrajina; jeftina električna energija, obilje rudnih ležišta (nikal, bakar, željezo, cink, zlato, paladij, uranij, srebro), blizina SAD-a (tržište, uvoz ugljena), razgranate prometne veze i suvremena tehnologija pridonijeli su razvoju snažne industrije. U ukupnoj kanadskoj industrijskoj proizvodnji Ontario sudjeluje približno s 50%, a u izvozu s 58%. Vodeće su industrije motornih vozila (gotovo sva kanadska proizvodnja automobila), zrakoplova, elektroničkih proizvoda (elektronička računala i dr.; Ottawa), tekstila, prehrambenih proizvoda, drvenjače i papira, strojeva, sintetičnih vlakana i pokućstva. Dobro je razvijeno šumarstvo (šume Ontarija čine 17% kanadskih šuma). Poljoprivreda (uglavnom u južnom Ontariju) ostvaruje oko 1/4 ukupne poljoprivredne proizvodnje Kanade; uzgajaju se žitarice, voće (jabuke), duhan; stočarstvo. Najveća je luka Hamilton (11,4 milijuna tona, 2010). – Smatra se da su prvi Indijanci pristigli prije 15 000 god. na područje današnjega Ontarija, koji je u doba dolaska prvih Europljana na početku XVII. st. bio naseljen indijanskim plemenima (Huroni, Neutral i Tobacco). Prvi poznati Europljanin u Ontariju bio je Francuz S. de Champlain, koji je 1613. došao do rijeke Ottawe, odakle je 1615., prodirući prema zapadu, dospio do obala jezera Huron. Do 1763. Ontario je bio u sklopu Nove Francuske. Francuski su trgovci ubrzo osnovali trgovačke stanice Fort Frontenac (osnovana 1673., danas Kingston), Fort Pontchartrain du Detroit (osnovana 1701., danas Detroit), Fort Rouillé (osnovana 1750., danas Toronto) i dr. Pariškim mirom 1763. Ontario je prešao u posjed Velike Britanije, pa je već 1780. podignuto na Niagari i prvo britansko naselje. Zakonom o Québecu (Act of Quebec) iz 1774. Ontario je potpao pod pokrajinu Québec, a kada je ona 1791. radi izbjegavanja nesuglasica između britanskog i francuskog stanovništva bila podijeljena na Gornju i Donju Kanadu, Ontario je dospio u sastav Gornje Kanade. U njoj se nastanilo mnogo britanskih podanika izbjeglih iz SAD-a. Gornja Kanada dobila je svojega guvernera, zakone i crkvu, a uprava je uređena po britanskom uzoru. Na početku XIX. st. počelo je intenzivnije naseljavanje iz SAD-a, Engleske, Škotske i Irske. Doseljenici koji nisu bili vjernici Anglikanske crkve nisu imali nikakvih političkih prava; protiv toga je ustala jaka reformistička skupina, koju je predvodio Škot William Lyon Mackenzie. Represivne vladine mjere izazvale su i ustanak u gradu Yorku 1837–38., no on je ubrzo bio ugušen. Kada je u Donjoj Kanadi izbila slična pobuna, izaslanik britanske vlade lord J. G. L. Durham predložio je izmjene u upravnome sustavu. Zakonom o ujedinjenju (Act of Union) 1840. ujedinjene su Gornja i Donja Kanada. Gornja je Kanada prozvana Zapadnom Kanadom i dobila je svoju vlastitu reprezentativnu skupštinu, kojoj su odgovorni vlada i guverner. Zapadna je Kanada 1870-ih bila najveća britanska kolonija u Sjevernoj Americi. Zakonom o Britanskoj Sjevernoj Americi (engl. British North America Act) iz 1867. Zapadna je Kanada konstituirana kao pokrajina Ontario, i jedna je od četiriju pokrajina novoga Dominiona Kanade, koji čine još Québec, New Brunswick i Nova Scotia. Dovršenjem Kanadske pacifičke željeznice omogućeno je bolje iskorištavanje golemoga rudnoga bogatstva pokrajine.

Citiranje:
Ontario. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45183>.