oplemenjivanje tekstila, obradba tekstila radi postizanja željene boje, bjeline, sjaja ili izgleda općenito, te opipa, punoće, mase, odbojnosti za vodu ili ulje, otpornosti na gužvanje, gorenje, mikroorganizme i dr. Njime se mogu postići i specijalni modni efekti, npr. izgužvana površina, ili površina na opip nalik breskvinoj kori, izgled istrošene džins odjeće i sl. Oplemenjivanjem tekstila moguće je postići i takve efekte kojima se potpuno mijenja njegov izgled ili dobiva nova uporabna namjena, kao što je to npr. pri proizvodnji umjetne kože. Oplemenjivanje se izvodi na svim oblicima tekstila: vlaknima, filamentima, pređi, pletivima, tkaninama, netkanim tekstilijama i gotovim odjevnim predmetima. U osnovi se dijeli na pripremne procese (iskuhavanje, bijeljenje, pranje i mercerizacija), te bojenje, tisak i apreturu (mokru i suhu). Izvodi se kemijskim, fizikalnim i toplinskim procesima, koji se, već prema vrsti vlakana i namjeni proizvoda, mogu vrlo razlikovati po načinu izvođenja i kemizmu reakcija. Na istome materijalu može se izvoditi u različitim fazama proizvodnje, npr. bijeljenje i bojenje pređe, a potom i apretura tkanine izrađene iz te pređe. Oplemenjivanjem se znatno povećava uporabna vrijednost tekst. materijala i određuje njihova konačna namjena, pa se nekoć često rabljeni naziv tekstilna dorada danas napustio.
