struka(e):

Přemyslovići [pře'misl~], češka vladarska dinastija, koja je vladala od X. st. do 1306. Osnivač joj je bio legendarni Přemysl, seljak kojega je Libuša izabrala za muža i suvladara. Kada su Madžari 906. uništili Velikomoravsku Državu, težište češke državne organizacije bilo je prebačeno u Češku, gdje su odsudni utjecaj imala dva roda, Přemyslovići i Slavnikovci. Prvi povijesno utvrđeni Přemyslovići bili su vojvode Bořivoj i Spitihněv. U borbama za vlast, osobito za Boleslava I. i Boleslava II. Pobožnoga, Slavnikovci su podlegli Přemyslovićima. Nakon poraza Madžara na Leškom polju (955) Přemyslovići su proširili svoju vlast na Moravsku. Ta češko-moravska država vodila je uporne borbe s rimsko-njemačkim carevima, Poljacima i Madžarima. Břetislav I. (u. 1055) proširio je svoju vlast novim osvajanjima u Poljskoj i Šleskoj. Nasljedni kraljevski naslov bio je priznat Přemyslovićima tek 1198., za Otakara I., a načelo primogeniture bilo je prihvaćeno 1216. Otakarov unuk Otakar II. držao je, osim Češke i Moravske, neko vrijeme (1251–76) Austriju i Štajersku, a njegov sin i nasljednik Václav II. proširio je potkraj XIII. st. svoju vlast i na Poljsku te je tako na kratko vrijeme ostvario veliku češko-poljsku državu. Posljednji Přemyslović Václav III. bio je ubijen 1306.

Citiranje:

Přemyslovići. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/premyslovici>.