TRAŽI DALJE:
STRUKE:

prenosilo

ilustracija
PRENOSILO, kružni viseći transporter
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

prenosilo, naprava, uređaj, stroj ili postrojenje za prijenos tereta na manje udaljenosti; također se naziva transporter. Prenosila jednostavnih oblika koriste se od davnine, a suvremena prenosila različitih izvedbi danas su nezaobilazna pri rukovanju teretom neprikladnim za ručno prenošenje, npr. u obrtničkim radionicama, skladištima, zračnim lukama, željezničkim kolodvorima i lukama, industrijskim postrojenjima, ljevaonicama, brodogradilištima i sl. U osnovi se dijele na prenosila kontinuirane dobave, po kojima se materijal neprestano kreće od mjesta prihvaćanja do mjesta odlaganja, i prenosila povremene dobave, kojima se to čini povremeno, po potrebi.

Prenosila kontinuirane dobave (konvejeri) postižu vrlo velike dobave materijala, pogonski su troškovi niski, ali ne mogu prenositi teške terete. Njima se prevozi komadni materijal (npr. sanduci, blokovi) ili sipki materijal (rudača, žito, pijesak). Gravitacijskim prenosilima materijal se kreće niz kosinu pod djelovanjem sile teže. Najjednostavnije su kliznice, kose plohe od drva, plastike ili čelika; ako nema dovoljno mjesta za postavljanje ravnih kliznica, grade se zavojne kliznice sa žlijebom koji se poput zavojnice ovija oko središnje osi. Padalice su uspravne ili kose cijevi kroz koje pada neosjetljivi sipki materijal. Često su izvedene teleskopski kako bi se mogle prilagoditi visini, a kod većih se visina radi smanjenja brzine spuštanja tereta izvode stepeničasto. Kotrljače su nalik kliznicama, a mjesto klizne plohe imaju niz okretnih valjaka. Motorne kotrljače imaju pogonjene valjke pa se njima može prenositi materijal na vodoravnim putovima i putovima koji se blago uspinju. Pužni transporteri najstarija su prenosila kontinuirane dobave, a služe za prijevoz ili podizanje sipkoga materijala ili tekućine. Takav je transporter Arhimedov vijak (→ arhimed). Tresivi transporteri imaju žlijeb koji se giba amo-tamo, pa se materijal zbog inercijske sile kreće uzduž žlijeba. Vrpčasti transporteri prenose sipki materijal ili komadnu robu na vodoravnim ili malo nagnutim vrpcama. Vrpca spojenih krajeva (beskonačna vrpca) kreće se na nosivim valjcima, ili rjeđe na kliznoj ploči, zračnom ili magn. jastuku, a može biti tekstilna, gumena, čelična ili žičana. Ti transporteri imaju široku primjenu u rudnicima, metalurškoj, kemijskoj, prehrambenoj industriji, poljoprivredi, u skladištima i dr. Ponekad se istodobno upotrebljavaju i kao radna podloga (→ tekuća vrpca). Lančani transporteri sličnog su principa rada, no različitim su izvedbama prilagođeni specijalnim robama i uvjetima prijenosa. Takvi su primjerice žljebasti transporteri, transporteri sa strugalima, povlačni, člankasti, kružni viseći transporteri i dr. Pneumatska prenosila prenose sipki, a katkad i komadni materijal kroz cjevovod s pomoću struje plinova, najčešće zraka. Usisna pneumatska prenosila zbog ograničenoga su tlaka prikladna za manje udaljenosti i lakše materijale (žitarice, piljevina, ugljena prašina). Tlačna pneumatska prenosila rade s većom razlikom tlakova, pa su prikladna za veće udaljenosti i teže materijale. Pneumatska prenosila za komadnu robu, kakva su npr. u sustavu pneumatske pošte, transportiraju kroz cjevovode robu u posudama, tzv. patronama. Hidraulična prenosila također rabe cjevovode, kojima se transportira sipki materijal (ugljen, ruda, pijesak, drvo) strujom tekućine (najčešće vode), iskorištavajući prirodni pad ili tlak pumpe. U skupinu prenosila kontinuirane dobave pripadaju i elevatori i žičare.

Prenosila povremene dobave obuhvaćaju podna prenosila, pružna prenosila i sredstva za transport teških tereta. Podna prenosila slobodno se kreću po podu ili ravnim plohama, a služe za vodoravan unutrašnji transport u pogonima, skladištima i sl. Najjednostavnija su podna prenosila za prijevoz lakih tereta na male udaljenosti, koja se vuku ili guraju ručno. To su tačke, dvokolice, različiti tipovi kolica i sl. Za veće terete služe motorna kolica, uglavnom električna (akumulatorska), a rjeđe dizelska. Imaju platformu ili koš za smještaj tereta, a upravlja vozač, koji stoji ili sjedi. Njima su nalik i kompozicije koje se sastoje od tegljača za koji se prikapčaju kolica bez vlastitoga pogona. Za vrlo učestali transport koriste se tegljači bez vozača, koji s pomoću automatskog upravljanja voze k odredištu. Podna prenosila s uređajem za podizanje mogu lako i jednostavno obaviti utovar i istovar tereta. Za takav transport, teret mora biti unaprijed složen na paletu, u sanduk ili sl. Za robu koja se slaže jedna do druge služe niskopodizna kolica i niskopodizni viljuškari, koji se podvezu pod teret, podignu ga i prevezu na određeno mjesto. Za teže ili duže terete služe i nadvozna kola, koja s pomoću hvataljki prihvaćaju teret (cijevi, šipke, drvena građa) i smještaju ga u prostor između četiriju voznih kotača. Za rukovanje teretima koje valja smjestiti jedan na drugi, odnosno po visini, služe viljuškari (viličari) i portalna kola. Čelni viljuškar skida materijal naslagan na paletu tako što pod nju podveze viljušku. Potom se viljuška s teretom podigne i jarbol po kojem se viljuška podiže i spušta nakloni unatrag. Svim kretanjima upravlja vozač, sjedeći ili stojeći na viljuškaru, koji se pogoni elektromotorno ili Dieselovim motorom. Za dugačke terete prikladniji je postrani viljuškar, kojemu je viljuška smještena bočno. Kontejnerima barataju posebni viljuškari, tzv. hvatači kontejnera. Pružna prenosila, tj. vagoni i vlakovi na tračnicama, sve se rjeđe koriste, danas još samo za povremen prijevoz velikih količina materijala na razmjerno velike udaljenosti, npr. unutar valjaonica, ljevaonica, rudnika i kamenoloma. Za prijevoz vrlo teških tereta (više stotina tona) na kraće udaljenosti rabe se prenosila (vozila) posebnih konstrukcija. Obično su to platforme s vlastitim pogonom ili bez njega, na kotačima ili gusjenicama, koja se kreću po tračnicama, cesti ili terenu.

Citiranje:
prenosilo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50171>.