Prusko-austrijski rat 1866.

Prusko-austrijski rat 1866., vojni i politički sukob Austrije i Pruske za prevlast u Njemačkom savezu i za slobodu odlučivanja u provođenju nacionalnog ujedinjenja. Pošto je diplomatski izolirao Austriju, O. E. L. Bismarck iskoristio je incidente oko Schleswig-Holsteina – koji je Danska, pobijeđena 1864., morala mirom u Beču odstupiti Austriji i Pruskoj – da izazove rat. U odlučnoj bitki Prusi su 3. VII. 1866. pobijedili Austrijance kraj Sadove. Na drugim ratištima poražene su bile postrojbe austrijskih saveznika Saske, Hannovera, Bavarske, Württemberga i Badena. Unatoč euforiji i traženju vojske da se ide na Beč, Bismarck je okončao rat čim je Austrija pristala na njegove uvjete, a to je bilo povlačenje iz Njemačkoga saveza (23. VIII. 1866). Pruska je u sjevernoj Njemačkoj anektirala Schleswig-Holstein, Hannover, Kurhessen, Nassau i Frankfurt na Majni te ostvarila pravi cilj rata – stvaranje Sjevernonjemačkoga saveza (1867), kao prvoga koraka u osnivanju njemačke nacionalne države (1871), iako bez Austrije (odatle odmah i kritika da je takvim ujedinjenjem nacija podijeljena, a ne ujedinjena).

Citiranje:
Prusko-austrijski rat 1866.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 8. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50864>.