Ptuj, grad u sjeveroistočnoj Sloveniji, na obalama Drave; 17 769 st. (2016). Leži u Dravskom polju na podnožju jugozapadnih izdanaka Slovenskih gorica i sjevernih Haloza. Ubraja se u najstarije slovenske gradove; od srednjovjekovnih građevina ističu se crkva sv. Jurja izgrađena oko 1130., pregrađena u XV. st., burg (Grad) te minoritski i dominikanski samostani u kojima su smještene zbirke Pokrajinskoga muzeja (lapidarij, zbirke arheologije, namještaja i dr.). Industrija metalnih proizvoda; peradarska farma i klaonica, poljoprivredni kombinat s vinarijom. Kupališne i lječilišne terme. Nizvodno od grada je Ptujsko jezero nastalo izgradnjom brane i HE Formin. Oko 15 km jugozapadno od Ptuja nalazi se naselje Ptujska Gora s kulturnopovijesno značajnom gotičkom crkvom. – Područje Ptuja bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Na mjestu keltskog naselja Rimljani su poč. I. st. podignuli utvrđeno naselje. Ono je bilo strateško vojno uporište u sastavu rimske provincije Panonije na vojnoj cesti što je iz rimskog dijela Podunavlja vodila u sjevernu. Italiju. Između 103. i 106. naselje je dobilo status rimske kolonije i novo ime prema caru Trajanu (colonia Ulpia Traiana Poetovio). Grad su 452. opljačkali Huni. Prije 577. uništili su ga Avari i Slaveni. Obnovili su ga Franci 796. tijekom ratova s Avarima. Pod franačkom vlašću naselje je ostalo do 843., kada je postalo dijelom istočnog područja franačke države, tj. srednjovjekovne Njemačke. Od 977. do 1555. bilo je središte salzburškoga vlastelinstva u Dravskom polju. Salzburški su ministerijali do kraja XII. st. pomaknuli istočnu granicu ptujskoga vlastelinstva do sadašnje slovensko-hrvatske granice. Prve privilegije Ptuj je dobio oko 1250., a status grada 1376. God. 1555. bio je uključen u habsburšku Štajersku te je postao važno mjesto za opskrbu i obranu podravske Vojne krajine (1600–1711). Ostavši u doba merkantilizma i izgradnje željeznice izvan novoga prometnog smjera Beč–Trst, Ptuj je sačuvao značenje kao trgovačko središte za Dravsko polje, jugozapadni dio Slovenskih gorica i Haloze. God. 1918–41. bio je u sastavu Kraljevine SHS i Jugoslavije kao dio Mariborske oblasti (1920–29) i Dravske banovine (1929–41). Tijekom II. svjetskog rata bio je pod njemačkom okupacijom (1941–45).
