STRUKE:

Rakovac, Dragutin

ilustracija
RAKOVAC, Dragutin

Rakovac (Rakovec), Dragutin, hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik (Vugrovec, 1. XI. 1813Zagreb, 22. XI. 1854). Studij filozofije i prava završio 1831. u Zagrebu. Od 1831. bio je zaposlen kod Banskoga stola i u odvjetničkoj pisarnici. Suradnik Lj. Gaja i urednik Novina horvatskih (1835–42), a s Lj. Vukotinovićem i S. Vrazom osnivač i urednik Kola (1842). Od 1841. bio je tajnik Gospodarskoga društva i urednik nekoliko njegovih izdanja te Koledara za puk (1847–50). Njegovom je zaslugom izlazio Gospodarski list, na čelu kojega je bio 1841–50. Bio je i prvi kustos Narodnoga muzeja (1846). Mladenačka književna djela pisao je, prevodio i adaptirao u kajkavskom narječju (Th. Körner i dr.), a tiskana mu je prilagodba monodrame A. Kotzebuea Stari mladoženja i košarice (1832). Jedino je sačuvano izvorno dramsko djelo dramska pjesan Duh (1832), a igrokaz Veronika od Desenic, započet 1831., danas je poznat samo po naslovu. Kao štokavski pjesnik javio se 1835. u prvom broju Danice ilirskom domoljubnom, a poslije i ljubavnom lirikom (Sila ljubavi, 1837., i dr.), programatski naznačivši romantički neopetrarkizam i prethodeći Vrazu. Prema slovačkom predlošku sročio je pjesmu Duh slavjanski, iz koje su tri kitice postale himnom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (Hej, Slaveni). S Vukotinovićem je izdao prvu hrvatsku antologiju domoljubnoga pjesništva Pjesmarica: pjesme domorodne (1842). U političkom spisu Mali katekizam za velike ljude (1842) brani dostojanstvo hrvatskog jezika i pravo na hrvatsku nacionalnu samobitnost prema madžarskom presezanju. Posmrtno mu je tiskana memoarska proza Dnevnik (1922), važna za povijest hrvatskog preporoda.

Citiranje:
Rakovac, Dragutin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 19. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51700>.