struka(e): |
ilustracija
RIMINI, Augustov slavoluk

Rimini [ri:'mini], grad i luka na utoku rijeke Marecchie u Jadransko more, upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji (Emilija i Romanja); 139 601 st. (2011). Sačuvane su građevine iz rimskoga doba (Tiberijev most, Augustov slavoluk; dijelovi amfiteatra) te srednjovjekovne palače i crkve (pretežno iz XIII. i XIV. st.). Arheološki muzej. Ubraja se u najpoznatija talijanska kupališna mjesta. Osim turizma, razvijena je prehrambena industrija, ribarstvo i proizvodnja svile. Međunarodna zračna luka Federico Fellini. – Rimini se razvio na mjestu etrurskoga naselja i rimske kolonije Ariminum (od 268. pr. Kr.), koja je postala važnim rimskim vojnim uporištem; u njoj se odmorila vojska G. J. Cezara tijekom pohoda na Rim 53. pr. Kr. Godine 359. ondje je održana jedna od crkvenih sinoda. Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva 476., osvojio ga je germanski vojskovođa Odoakar. Poslije se nalazio u sastavu Ostrogotskoga Kraljevstva (od 493), bizantskog Ravenskog egzarhata (uspostavljen potkraj VI. st.), Langobardskoga Kraljevstva (od 751) i Papinske Države (od 774). U XII. st. gotovo neovisna komuna, koju je razdirala borba gvelfa i gibelina. Od prve polovice XIII. st. gradom je vladala plemićka obitelj Malatesta, koja ga je 1503. prodala Mletačkoj Republici, a ona ga prepustila 1509. Papinskoj Državi, u sastavu koje je ostao do 1860.

Citiranje:

Rimini. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rimini>.