Rossetti, Dante Gabriel

ilustracija
ROSSETTI, Dante Gabriel, Astarte Syriaca, 1877., Manchester, City Art Gallery
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Rossetti [rəuze'ti], Dante Gabriel (puno ime Gabriel Charles Dante Rossetti), engleski slikar i pjesnik (London, 12. V. 1828Birchington-on-Sea, 10. IV. 1882). Brat Christine Georgine. Kraće se vrijeme školovao u Londonu, no pouka u obitelji, osobito očevo opsesivno proučavanje Dantea, trajno je odredila njegovo autorsko usmjerenje. Slikanje je učio kod F. M. Browna. Zajedno s J. E. Millaisom, W. H. Huntom te još četvoricom istomišljenika, utemeljio je 1848. Predrafaelitsko bratstvo, s težnjom da slikarstvo raskine s akademizmom i da se u interakciji s pjesništvom reformira u skladu sa srednjovjekovnom i ranorenesansnom umjetnošću. U ulju, akvarelu i pastelu slikao je kompozicije naglašena misticizma na marijanske i danteovske teme; tijekom 1850-ih započeo je surađivati i s J. Ruskinom, W. Morrisom i E. Burne-Jonesom, a tijekom 1860-ih i 1870-ih sve se više povlačio i slikao uglavnom samotne ženske figure prema mitološkim izvorima prikazujući ih kao simbole i alegorije (Beata Beatrix, 1863). Premda je prekinuo s akademskim načinom slikanja, ostao je u granicama formalističke manire. Pisao je sonete, balade i bajke; ističu se sonetni ciklus Kuća života (The House of Life), objavljen u zbirci Pjesme (Poems, 1870), te zbirka Balade i soneti (Ballads and Sonnets, 1881). Njegovo se pjesništvo odlikuje preispitivanjem odnosa senzualnoga, osjetilnoga i smrti, u neobičnom spoju poetika talijanskih stilnovista i engleskih romantičara, pa je u njegovu središtu zapravo dekonstrukcija oprjeke između pjesničke tehnike i osjetilnosti. Važan je i njegov prijevod talijanskih pjesnika Rani talijanski pjesnici i Danteova Vita Nuova (The Early Italian Poets together with Dante’s Vita Nuova, 1861). Cjelokupnim je djelovanjem snažno utjecao na pjesništvo i slikarstvo europskog simbolizma.

Citiranje:
Rossetti, Dante Gabriel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53409>.