struka(e): |
ilustracija
ROUEN, katedrala

Rouen [ʀwᾶ], grad i luka na obalama Seine, upravno je središte departmana Seine-Maritime i regije Normandije, sjeverozapadna Francuska; 110 145 st. (2017). Leži 120 km uzvodno od ušća Seine u La Manche i oko 140 km sjeverozapadno od Pariza. Važna je riječno-morska luka (specijalizirana za izvoz žitarica) do koje mogu doploviti prekooceanski brodovi (ukupni robni promet iznosi 25 milijuna tona, 2011). Povijesna gradska jezgra s mnogobrojnim spomenicima različitih arhitektonskih stilova nalazi se na desnoj obali Seine, koju s industrijsko-trgovačkom i lučkom zonom na suprotnoj obali spajaju mostovi. Među sakralnim građevinama ističu se katedrala Notre-Dame (gradnja započela u XII. st., dograđivana u XIV–XIX. st.), koja ima obilježja normanske gotike i najviša je crkva u Francuskoj (151 m), crkve Saint-Ouen (XI–XII. st., poslije pregrađivana) i Saint-Maclou (XV–XVI. st., vrijedan primjer plamene gotike), a od profanoga graditeljstva najpoznatije su kasnogotička palača pravde (XVI. st.), renesansna vrata sa satom (XIV. st.) i palača Bourgtheroulde (XVI. st.). Sveučilište (osnovano 1966) s glasovitim medicinskim fakultetom i visoka škola menadžmenta (2013) smješteni su u Mont-Saint-Aignanu (sjeverno predgrađe Rouena); nekoliko muzejsko-galerijskih ustanova (Muzej normandijske umjetnosti, Gradski muzej, muzej keramike, Muzej Ivane Orleanske i dr.). Glasovitu tekstilnu industriju (proizvodnja pamučnih zavjesa) u XX. st. zamijenile su automobilska (Renault), prehrambena, farmaceutska i biotehnološka industrija. Željezničko čvorište, zračna luka. Rouen je rodno mjesto Gustavea Flauberta i Pierrea Corneillea. – U antičko doba galorimsko naselje Rotomagus, za cara Konstantina I. Velikoga (IV. st.) glavni grad rimske provincije Lugdunensis secunda. U V. st. postao je sjedište biskupije, poslije jedan od glavnih gradova Neustrije, od kraja IX. st. pod vlašću Normana pa od početka X. st. prijestolnica Normandijskoga Vojvodstva. Uz London bio je glavno sjedište engleskih kraljeva iz normanske dinastije te dinastija Anjou i Plantagenet do 1204. kada ga je francuski kralj Filip II. August, zajedno s Normandijom, pripojio Francuskomu Kraljevstvu. Do XIV. st. bio je među većim i razvijenijim europskim gradovima. U posljednjem razdoblju Stogodišnjega rata (1337–1453) privremeno su ga 1419. zauzeli Englezi predvođeni kraljem Henrikom V., te su u njemu spalili Ivanu Orleansku (1431) i ondje ostali do 1449. kada konačno dolazi pod Francusku. Tijekom vjerskih ratova u Francuskoj hugenoti su ga 1562. privremeno zauzeli, a 1591–92. opsjedao ga je kralj Henrik IV. u borbi protiv Katoličke lige. Tijekom Francusko-pruskog rata (1870–71) okupirala ga je pruska vojska. Teško je stradao u bombardiranjima za II. svjetskog rata, potom temeljito obnovljen.

Citiranje:

Rouen. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rouen>.