STRUKE:

Schwarzschild, Karl

ilustracija
SCHWARZSCHILD, Karl

Schwarzschild [šva'rcšilt], Karl, njemački fizičar (Frankfurt na Majni, 9. X. 1873Potsdam, 11. V. 1916). Bio je profesor i ravnatelj zvjezdarnice u Göttingenu (od 1901) te ravnatelj astrofizičkog opservatorija u Potsdamu (od 1909), potom profesor berlinskoga Sveučilišta i član Berlinske akademije znanosti (od 1912). Bavio se ponajviše fototehnikama u proučavanju zvijezda te teorijskom astrofizikom. Dao je opće rješenje integralnih jednadžbi statističke fizike zvjezdanih procesa te razvio teoriju radijacijske ravnoteže zvjezdanih atmosfera. Proučavao je dvojne i promjenljive zvijezde, komete te probleme kvantne mehanike i teorije relativnosti primijenjene na astrofiziku. Otkrio je pojavu (Schwarzschildov efekt) nedovoljnog osvjetljenja filma za duge ili ekstremno kratke valne duljine svjetlosti unatoč dovoljnoj ekspoziciji.

Schwarzschildov polumjer, granični polumjer Rg tijela (zvijezde) mase M s kojega foton valne duljine λ više ne može biti emitiran (→ crna rupa). Općenito vrijedi da je energija E čestice mase m i brzine v na površini tijela mase M i polumjera R:

E = mv²/2 – G Mm/R ,

gdje prvi član na desnoj strani jednadžbe prikazuje kinetičku energiju čestice, a drugi potencijalnu gravitacijsku energiju središnjega tijela (G je gravitacijska konstanta; → gravitacija). Odatle slijedi da je minimalna brzina oslobađanja (brzina potrebna da čestica svlada gravitacijsko privlačenje), tj. E = 0:

Schwarzschild Karl 2.jpg.

Za foton brzine svjetlosti c slijedi da postoji granični polumjer Rg:

Rg = 2GM/c² .

To znači da će svaki foton (a prije njega i sve čestice s masom mirovanja većom od nule) zbog ograničavajuće brzine svjetlosti c biti usisan u zvijezdu mase M unutar te udaljenosti Rg.

Citiranje:
Schwarzschild, Karl. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 6. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55037>.