Sveti Vincent i Grenadini (Saint Vincent and the Grenadines), država u Karipskome moru, u južnom dijelu Malih Antila (otočna skupina Windward); 389,3 km².
Prirodna obilježja
Sveti Vincent i Grenadini obuhvaćaju otok Saint Vincent (346 km²) i niz otočića skupine Grenadines (Grenadini): Bequia, Mustique, Canouan, Beliceaux, Mayreau, Union, Palm Island (prije Prune) i dr., ukupne površine 42,3 km². Otoci su brdoviti, vulkanskoga podrijetla; od nekoliko živih vulkana najaktivniji je Soufrière (1234 m) na Saint Vincentu (posljednja veća erupcija 1979). Klima je tropska, vlažna, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 26°C. Godišnja je količina oborina modificirana nadmorskom visinom, od 1000 mm uz obalu i na Grenadinima pa do 3750 mm u višim dijelovima otoka Saint Vincent. Kišno razdoblje traje od srpnja do prosinca, kada se pojavljuju tropski cikloni. Vodeni tokovi nalaze se samo na najvećem otoku; kratki su i bogati vodom, u sušnom razdoblju često presuše. U unutrašnjosti je otoka bujna tropska kišna šuma (36% površine), uz obalu kultivirano zemljište (plantaže banana, kokosovih palmi i dr.).
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2012. u Svetom Vincentu i Grenadinima živi 109 991 st. ili 282,5 st./km². Na otoku Saint Vincent (u obalnim naseljima i širem području Kingstowna) obitava više od 90% ukupnoga stanovništva države; unutrašnjost i otočje Grenadines rjeđe su naseljeni. Stanovnici su uglavnom crnci (71,2%; potomci afričkih robova), zatim mulati (23,0%), bijelci (1,5%), Indijci (1,1%) i dr. (3,2%). Po vjeri prevladavaju kršćani (82,3%; od toga pentekostalci 27,6%, anglikanci 13,9%, adventisti 11,6%, metodisti 8,7%, katolici 6,3% i dr.), hinduista ima 0,1%, ostalih 10,1%; nereligiozno je 7,5% st. (2012). Godišnji porast stanovništva iznosi 0,6% (2007–12) i rezultat je prirodnog priraštaja od 0,74% ili 7,4‰ (2013) kao i iseljavanja radno sposobnog stanovništva. Natalitet iznosi 15,8‰ i niži je od svjetskoga prosjeka (19,5‰, 2013), mortalitet od 8,4‰ odgovara svjetskom prosjeku (8,1‰, 2013); smrtnost dojenčadi iznosi 19,0‰ (2013). Stanovništvo je relativno mlado; u dobi je do 14 godina života 24,6% st., od 15 do 64 godine 66,3%, a u dobi od 65 i više godina 9,1% st. (2012). Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 72,7 godina, a za žene 76,6 godina (2012). Ekonomski je aktivno 52 014 st., stopa nezaposlenosti je visoka i iznosi 21,5% (2012). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 11,8% aktivnih stanovnika, u industriji i građevinarstvu 18,4%, a u uslužnim djelatnostima 69,8%. Službeni je jezik engleski, raširen je i kreolski engleski; pismeno je 88,1% stanovnika starijih od 15 godina (2004). Glavni je grad Kingstown (12 909 st., s predgrađima 26 721 st., 2012); ostala su veća naselja Georgetown (1700 st.) i Barrouallie (1300 st.) na Saint Vincentu te Port Elizabeth (oko 850 st.) na otoku Bequia u Grenadinima; u gradovima živi 49,7% st. (2012).
Gospodarstvo
Početkom 2000-ih vrijednost BDP-a povećana je s 396,2 milijuna USD (2000) na 824,7 milijuna USD (2019), dok je BDP po stanovniku uvećan s 3676 USD (2000) na 7457 USD (2019). U sastavu BDP-a (2017) prevladava uslužni sektor (75,5%), a slijede industrijski (17,4%) i poljoprivredni (7,1%). Stopa nezaposlenosti je 18,8% (2019). Gospodarstvo znatno ovisi o turizmu (2018. ostvaruje prihod 241 milijun USD). Industrijsku ponudu čine naftni plin, brodska oprema, hrana, pića, odjeća, namještaj, cement i dr. Od poljoprivrednih proizvoda najznačajniji su banane, šećerna trska, kokosov orah, razno povrće, začini, riba i meso. Raširenu ilegalnu proizvodnju marihuane vlasti nastoje suzbiti njezinom legalizacijom (2018) za medicinsku uporabu (proizvodnja je omogućena i stranim kompanijama), a dekriminalizirana je i ograničena osobna uporaba (otočje je ostalo važna pomorska postaja za krijumčarenje narkotika iz Južne Amerike prema Sjevernoj Americi i Europi). Vrijednost izvoza 2019. bila je 180 milijuna USD, a uvoza 396 milijuna USD. Najveći dio izvoza (približno 39%) čini naftni plin, a slijedi brodska oprema i brodovi, hrana, pića i dr. Uvozi naftne derivate, brodove i opremu, lijekove, nakit i dijamante, hranu i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Jordan (38,8%), Singapur (14,2%), Švicarska (6,2%) i Italija (4,9%). Najviše uvozi iz SAD-a (29,5%), Trinidada i Tobaga (12,4%), Kine (7,5%) i Velike Britanije (6%). Veličina je javnoga duga 75,2% BDP-a (2019).
Promet
Cestovna mreža duga je 829 km (2004); asfaltirano je 70% cesta. Glavna je luka Kingstown, opremljena za prihvat velikih prekooceanskih brodova. Međunarodna je zračna luka Ebenezer Theodore Joshua na Saint Vincentu, u blizini glavnoga grada; manje zračne luke imaju otoci Bequia, Mustique, Canouan i Union.
Novac
Novčana je jedinica istočnokaripski dolar (Eastern Caribbean dollar, $; XCD); 1 istočnokaripski dolar = 100 centi.
Povijest
Od približno II. st. otočje je bilo naseljeno plemenima skupine Arawak doseljenima iz Južne Amerike, a njih su od XIII. st. pokorila plemena skupine Karibi (Karaibi). Autohtoni stanovnici nazivali su Saint Vincent Otokom blaženih (Hairouna), s obzirom na to da je u njihovoj religiji vulkan Soufrière bio obitavalište božanstava. Španjolski pomorci došli su do otočja početkom XVI. st. (ranije se pogrešno držalo da ga je još 1498. uočio Kristof Kolumbo), ali ga nisu pokušali nastaniti, pokušaji Engleza od 1627. da se nasele na Saint Vincentu nisu uspjeli zbog snažnog otpora Kariba s kojima su, međutim, Francuzi 1678. i 1719. sklopili sporazume te se od početka XVIII. st. nastanjuju na zapadnoj obali gdje osnivaju plantaže šećerne trske s afričkim robovima. Na otok su se također još od sredine XVII. st. sklanjali odbjegli crnački robovi s drugih karipskih otoka te njihovim miješanjem s Karibima nastaje populacija tzv. crnih Kariba (Garifuna). Iako je prvotnim britansko-francuskim dogovorom Saint Vincent trebao ostati nekoloniziran, Britanci ga zauzimaju 1762. te ga sljedeće godine proglašavaju svojom kolonijom kojoj 1791. pripajaju sjeverni dio otočja Grenadini. Protiv britanske vlasti Karibi i Garifuna podižu, uz francusku pomoć, ustanke 1769–73. i 1795–97. nakon čega su Britanci većinu slobodnoga neeuropskog stanovništva deportirali na otočja u Honduraškom zaljevu, odakle su mnogi prebjegli u Belize. Ropstvo je ukinuto 1834., a tijekom druge polovice XIX. st. naseljavaju se kao radna snaga doseljenici iz Portugala i Indije. Od 1838. do 1958. otočje je bilo u sastavu konfederacije britanskih kolonija Windward Islands (Privjetrinski otoci).
Kolonijalna je uprava 1924. uvela ograničenu političku predstavljenost stanovnika, 1951. uvedeno je opće pravo glasa i birano zakonodavno vijeće, a 1961. samoupravna vlada. Otočje je 1958–62. bilo u sastavu Zapadnoindijske federacije. Od 1969. autonomna država u sastavu Velike Britanije, Sveti Vincent i Grenadini 27. X. 1979. proglašavaju neovisnost, ostavši članicom Commonwealtha i zadržavši britanskog monarha kao državnog poglavara. Prvi premijer od stjecanja neovisnosti bio je laburist Milton Cato (prethodno šef vlade 1967–72. i 1974–79) te je na položaju ostao do 1984. Konzervativna Nova demokratska stranka bila je na vlasti od 1984., a njezin vođa James Fitz-Allen Mitchell bio je premijer do 2000 (prethodno 1972–74). Gospodarski pojas u širini od 200 morskih milja proglašen je 1983. Nakon izbora 2001., na kojima je pobijedila Ujedinjena laburistička stranke, premijer je postao njezin vođa Ralph Gonsalves. Pod njegovim vodstvom stranka pobjeđuje na još četirima izborima pa on ostaje na položaju sve do 2025. kada veliku većinu osvajaju novi demokrati te njihov vođa Godwin Friday postaje premijer. Na referendumu 2009. birači su odbili prijedlog promjene Ustava po kojem bi država postala republika.
Politički sustav
Prema Ustavu od 27. X. 1979., Sveti Vincent i Grenadini su ustavna i parlamentarna monarhija, članica Commonwealtha. Poglavar je države britanski monarh, kojega zastupa generalni guverner. Izvršnu vlast ima vlada na čelu s premijerom kojeg formalno imenuje generalni guverner (premijer je redovito vođa većinske parlamentarne stranke). Zakonodavnu vlast, uz britanskog monarha, ima jednodomni parlament, Skupština (House of Assembly) s 21 do 23 člana. Na općim izborima bira se 15 zastupnika, generalni guverner imenuje šest senatora (četiri na prijedlog premijera, a dva na prijedlog vođe oporbe), a predsjednik Skupštine (kojeg biraju zastupnici i senatori) te državni odvjetnik (kojeg imenuje generalni guverner) ne moraju biti članovi Skupštine te, ako nisu, to postaju dolaskom na dužnost. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina života. Mandat članova Parlamenta je pet godina. Sudbenu vlast obnašaju okružni i obiteljski sudovi, a najvišu vlast imaju Istočnokaripski vrhovni sud (Eastern Caribbean Supreme Court), zajednički za šest država članica Organizacije istočnokaripskih država, sa sjedištem u Svetoj Luciji, te britanski Sudbeni komitet Tajnog vijeća (Judicial Committee of the Privy Council). Administrativno se država dijeli na šest okruga. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 27. listopada (1979).
Političke stranke
Nova demokratska stranka (New Democratic Party – akronim NDP), osnovana 1975., konzervativna je stranka. Bila je na vlasti 1984–2001 (premijer je do 2000. bio James Mitchell), potom je u oporbi do 2025. kada osvaja veliku većinu te njezin vođa Godwin Friday postaje premijer. Ujedinjena laburistička stranka (United Labour Party – akronim ULP), osnovana 1994., socijalistička je stranka nastala ujedinjenjem Laburističke stranke Svetog Vincenta (osnovane 1955), koja je bila na vlasti 1967–72. te 1974–84. i Pokreta za nacionalno jedinstvo (osnovanog 1984). Na vlasti je bila, pobijedivši na izborima zaredom pet puta, 2001–25., s premijerom Ralphom Gonsalvesom. Poražena je na izborima 2025 (osvaja svega jedno zastupničko mjesto) te prelazi u oporbu.
