struka(e):

torzija (kasnolat. torsio: uvrtanje, uvijanje).

1. U mehanici, opterećenje tijela kada oko neke njegove osi djeluje spreg sila. Tako su npr. opterećena vratila radnih strojeva ili pogonske osovine vozila kada na njih s jedne strane djeluje pogonski moment sile, a s druge otpor radnoga dijela stroja (npr. alata) ili kotača vozila. Slično mogu biti opterećeni i stupovi nosećih konstrukcija (dizalica, građevina, dalekovoda i sl.), koji su jednim krajem ukliješteni u temelje, a na drugom stalno ili povremeno (udari vjetra) djeluje moment sile koji stup uvija oko uzdužne osi. Elementi opterećeni na uvijanje pojednostavnjeno se prikazuju štapovima, a proračunima im se određuju deformacije (kut uvijanja) i naprezanja (posmična, rjeđe i normalna).

Za ravne štapove poprečnoga kružnog presjeka proračuni se s visokom točnošću provode uz pretpostavke da pri uvijanju poprečni presjeci ostaju ravni i okomiti na uzdužnu os štapa, da se presjeci zakreću kao kruta tijela te da se na presjecima ne javljaju normalna naprezanja. U središtu presjeka takva štapa posmično naprezanje jednako je nuli, a na vanjskom rubu presjeka, polumjera r, ono ima maksimalnu vrijednost: τ = Mr/Ip, gdje je M moment sile, a Ip polarni moment inercije površine presjeka u odnosu na središte, koji za puni presjek iznosi: Ip = πr4/2, a za kružni vijenac, unutarnjeg i vanjskog polumjera r i R iznosi: Ip = π(R4 – r4)/2. Kod toga će se krajnji presjeci štapa duljine l i modula smicanja G, koji ovisi samo o vrsti materijala štapa, zakrenuti jedan u odnosu na drugoga za kut: φ = Ml/IpG. Kod uvijanja neokruglih štapova poprečni se presjeci iskrivljuju, navedene pretpostavke više ne vrijede, a proračuni posmičnih naprezanja i deformacija su složeniji.

U granicama Hookeova zakona moment sile M i kut zakreta θ međusobno su razmjerni, tako da je M = κθ, gdje je κ torzijska konstanta s mjernom jedinicom Nm/rad, koji za štap punoga kružnog presjeka ili kružnoga vijenca iznosi: M = GIp/l.

2. U matematici, torzija krivulje je veličina koja pokazuje koliko se naglo mijenja oskulacijska ravnina krivulje (→ zakrivljenost).

3. U medicini, zavrnuće nekog izduljenog ili visećeg organa (slezene, bubrega, žučovoda, maternice) oko svoje uzdužne osi. U zavrnutom dijelu nastaje zastoj krvnog optoka. Torzija crijeva može izazvati ileus. Torzija kralježnice odvija se uobičajeno pri okretanju cijeloga trupa ulijevo ili udesno, zbrajanjem rotacijskih kretnji među susjednim kralješcima.

Citiranje:

torzija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/torzija>.