TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Vareš

Vareš, grad u središnjem dijelu BiH, 50 km sjeverno od Sarajeva i 60 km istočno od Zenice (Federacija BiH); 2917 st. (2013; 5888 st., 1991). Leži u gornjem toku rječice Stavnje (829 m apsolutne visine), u području planine Zvijezde. U XX. st. bio je jako rudarsko (željezna ruda) i industrijsko središte (željezara, metalna, tekstilna, drvna industrija) koja je najvećim dijelom uništena u ratu 1990-ih. Proizvodnja strojnih rezervnih dijelova, elektroinstalacijskog materijala i građevinske stolarije. Nedaleko od Vareša (Veovača) ležište je olovno-cinkove rude i barita. Cesta i željeznička pruga (Podlugovi–Vareš) povezuju ga s glavnim prometnim smjerom BiH, dolinom rijeke Bosne (Zenica–Sarajevo). – Područje Vareša nalazilo se tijekom srednjega vijeka u bosanskoj županiji Vidogošći. Samo naselje nastalo je najkasnije potkraj XV. st., kada je za bosanskog sandžakbega Jakub-paše Haduma (1492–94) zabilježena eksploatacija rudnih bogatstava u njegovoj okolici; prvi se put spominje početkom XVI. st. Za osmanske vladavine nalazio se u sastavu Sarajevskoga kadiluka i njegove nahije Bobovac (od 1469), potom nahije Dubrovnik (nakon 1470) i naposljetku nahije Visoko (prije 1516). Kao središte proizvodnje specijalnoga oružja i opreme u osmanskoj Bosni, brzo se razvijao te je najkasnije potkraj XVII. st. postao sjedištem istoimene nahije. Zahvaljujući gradnji prve visoke peći (1891), Vareš se za austrougarske uprave (1878–1918) razvio u jedno od jačih rudarskih središta BiH, a taj status sačuvao je i tijekom prve Jugoslavije, kada se nalazio u sastavu Sarajevske oblasti (1922–29), zatim Drinske banovine (1929–41) kao sjedište Ispostave visočkoga kotara. Za II. svjetskog rata u sastavu je NDH, velike župe Lašva-Glaž (1941–45), a potom druge Jugoslavije kao dio BiH. Za rata u BiH (1992–95) u Varešu su se tijekom 1993. sukobile hrvatske i muslimanske (bošnjačke) postrojbe, što je dovelo do egzodusa Hrvata s toga područja.

Citiranje:
Vareš. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 6. 12. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63897>.