Wordsworth, William

ilustracija
WORDSWORTH, William

Wordsworth [wə:'dzwəϑ], William, engleski pjesnik (Cockermouth, Cumberland, 7. IV. 1770Rydal Mount, Westmorland, 23. IV. 1850). Predstavnik je prvoga naraštaja engleskih romantičara (→ jezerski pjesnici). Studirao je na Sveučilištu u Cambridgeu. Putovao je (1790) po Njemačkoj, Švicarskoj i Francuskoj, kamo se vratio 1791. i ostao cijelu godinu oduševljavajući se idejama Francuske revolucije. Nakon povratka u Englesku, afirmirao se kao autor 1793., iznijevši svoje dojmove u Opisnim skicama (Descriptive Sketches) i Večernjoj šetnji (An Evening Walk). Dobivši nasljedstvo, sa sestrom Dorothy osnovao je zajedničko kućanstvo (1795); upoznao se sa S. T. Coleridgeom te su njih troje postali nerazdvojni i nakon što se (1802) oženio i dobio petero djece. Njegovo razočaranje Francuskom revolucijom rezultiralo je političkim konzervativizmom i aktivnim lobiranjem za torijevce. Zbirka Pjesme u dva sveska (The Poems in Two Volumes, 1807) sadrži Odu besmrtnosti (Immortality Ode), najpoznatiju i kritički najinterpretiraniju njegovu pjesmu. Uz ponovljena izdanja lirskih pjesama, značajne su još poema Izlet (The Excursion, 1814), Bijela košulja rylstoneska (The White Doe of Rylstone, 1815), priča u stihovima Peter Bell (1819), pjesma Vozar (The Waggoner, 1819) te jedina drama Graničari (The Borderers, 1842). Wordsworth revalorizira kult ženske ljepote slaveći jednostavnost i skromnost ili mističnu vezanost s prirodom. Zajedno s Coleridgeom objavio je 1798. nepotpisanu zbirku pjesama Lirske balade i nekoliko pjesama (Lyrical Ballads, With a Few Other Poems) koja se smatra kamenom temeljcem engleskoga romantizma i možda najznačajnijom pjesničkom zbirkom nakon renesanse jer označava rođenje modernoga pjesništva, zaokupljena subjektivnom samospoznajom (pjesnik više ne piše o nekoj temi, nego je tema pjesnikov osjećajni svijet, H. Bloom). Potpisano izdanje zbirke objavljeno je 1800., s Wordsworthovim predgovorom, koji je svojevrstan poetski program romantizma. U njem se obračunava s retorikom klasicizma, zauzima za nesputanost umjetničkoga stvaranja, jer je poezija »spontani izljev snažnih osjećaja«, a najvažnija je pjesnička osobina mašta. Coleridgeovim utjecajem započeo je i svoj životni projekt: poema Preludij ili razvoj pjesnikova uma (The Prelude, or, Growth of a Poet’s Mind) objavljena posmrtno (1850), bila je zamišljena kao priprema za još veći poetski projekt (The Recluse – Pustinjak).

Citiranje:
Wordsworth, William. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66354>.