struka(e):
Zaninović, Marin
hrvatski arheolog
Rođen(a): Velo Grablje, Hvar, 18. I. 1930.
Umr(la)o: Zagreb, 2. XII. 2022.

Zaninović, Marin, hrvatski arheolog (Velo Grablje, Hvar, 18. I. 1930Zagreb, 2. XII. 2022). Diplomirao (1955) i doktorirao (1965) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1957. predavao antičku provincijalnu i ranokršćansku arheologiju. Predavao i na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Padovi. Predsjednik Hrvatskoga arheološkoga društva 1969–71. Bavio se arheološkim rekognosciranjem i topografskim istraživanjem na obali i otocima južne Hrvatske (Hvar, Ston, Cavtat, Koločep itd.) te u jugozapadnoj Bosni (Duvno, Livno, Ošanići). Glavno su područje njegova zanimanja antička i ilirska problematika na istočnoj obali Jadrana, odnosi ilirskoga stanovništva s helenskim i rimskim svijetom, duhovna kultura ilirskih etničkih zajednica. Značajno je njegovo otkriće grčke podjele zemljišta (parcelizacija) na Hvaru (Starigradsko polje) i Visu. Glavna djela: O naseljenosti otoka Hvara u antičko doba (u časopisu: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1966), Tri antička reljefa s otoka Hvara (u časopisu: Opuscula archaeologica, 1966), Ilirsko pleme Delmati (u: Godišnjak ANUBiH, 1967), Grčka podjela zemljišta na Farosu / Greek Land Division at Pharos (u: Archaeologia Iugoslavica, 1981), Liburnia militaris (u časopisu: Opuscula archaeologica, 1988), Od Helena do Hrvata (1996), Ilirsko pleme Delmati (2007). Dobio je Državnu nagradu za životno djelo (2007).

Citiranje:

Zaninović, Marin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zaninovic-marin>.