struka(e): povijest, hrvatska
Zonara, Ivan
bizantski kroničar i kanonist
Rođen(a): ?.
Umr(la)o: otok Svete Glicerije, danas Niyandros kraj Carigrada, nakon 1159.

Zonara, Ivan (grč. Ἰωάννης Ζωναράς, Iōánnēs Zōnarás), bizantski kroničar i kanonist (?otok Svete Glicerije, danas Niyandros kraj Carigrada, nakon 1159). Za vladavine Aleksija I. Komnena (1081–1118) obnašao je visoke dužnosti zapovjednika gardijskog odreda zadužena za carevu osobnu sigurnost te načelnika carske kancelarije. Čini se da je nakon uspona Ivana II. Komnena na prijestolje (1118) bio prisiljen povući se s dvora, pa je postao monah u samostanu na otoku Svete Glicerije, gdje je proveo ostatak života. Napisao je Sažetak povijesti (Ἐπιτομὴ ἱστοριῶν), kroničarsko djelo koje započinje stvaranjem svijeta i seže do 1118., a kojemu je zbog bogatstva obrađene građe i zbog autorova samostalna proučavanja vrela pripalo istaknuto mjesto među sličnim historiografskim ostvarenjima u Bizantu. Prvih 12 knjiga obuhvaća vrijeme do Konstantina I. Velikog, a preostalih 16 knjiga bavi se bizantskom poviješću. Sadrži prijepise mnogih danas izgubljenih djela te je znatno opsežnije i ima veću vjerodostojnost negoli ostale bizantske svjetske kronike. Poslije je bila često prepisivana, prevedena je na južnoslavenske jezike, a u XVI. st. i na latinski, francuski i talijanski jezik. Zonarin veliki komentar apostolskih kanona, koncila i crkvenih otaca jedno je od najvažnijih djela bizantske kanonistike. Pisao je i druga djela iste tematike te hagiografsko-homilijske spise i religijske pjesme.

Citiranje:

Zonara, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zonara-ivan>.