struka(e):
Putnam, Hilary
američki filozof
Rođen(a): Chicago, 31. VII. 1926.
Umr(la)o: Arlington, Massachusetts, 13. III. 2016.

Putnam [pʌ'tnəm], Hilary, američki filozof (Chicago, 31. VII. 1926Arlington, Massachusetts, 13. III. 2016). Doktorirao je 1951. filozofiju na Kalifornijskome sveučilištu u Los Angelesu (UCLA). Predavao je na sveučilištima Northwestern, Princeton, Massachusetts Institute of Technology i Harvard. Jedan je od najznačajnijih suvremenih analitičkih filozofa, a najznačajniji doprinos ostvario je u područjima filozofije uma, epistemologije, logike te filozofije jezika i filozofije matematike. U filozofiji uma, na temeljima psihološkoga funkcionalizma kritizirao je redukcionističke materijalističke teorije. U filozofiji matematike branio je aposteriorizam kao i u filozofiji jezika u kojoj, prema aposteriorističkom stajalištu, značenja pojmova ne mogu biti konstrukcije uma neovisne o osjetilnoj realnosti. Bavio se i filozofijom morala i politike te smatrao kako znanstvenici imaju osobitu društvenu i moralnu obvezu prema društvu. Glavna djela: Filozofija logike (Philosophy of Logic, 1971), Filozofski spisi (Philosophical Papers, I–III, 1975–83), Značenje i moralne znanosti (Meaning and the Moral Sciences, 1978), Razum, istina i povijest (Reason, Truth, and History, 1981), Mnoga lica realizma (The Many Faces of Realism, 1987), Realizam s ljudskim licem (Realism with a Human Face, 1990), Obnavljanje filozofije (Renewing Philosophy, 1992), Riječi i život (Words and Life, 1994), Prosvjetiteljstvo i pragmatizam (Enlightenment and Pragmatism, 2001), Etika lišena ontologije (Ethics without Ontology, 2004), Židovska filozofija kao vodič života: Rosenzweig, Buber, Levinas, Wittgenstein (Jewish Philosophy as a Guide to Life: Rosenzweig, Buber, Levinas, Wittgenstein, 2008).

Citiranje:

Putnam, Hilary. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/putnam-hilary>.