Benedikt iz Nursije, sv.

ilustracija
BENEDIKT IZ NURSIJE, sv.
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

Benedikt iz Nursije, sv., otac zapadnog redovništva (Nursia blizu Perugie, oko 480Montecassino, 547). Mladi rimski patricij, 497. povukao se u pećinu na litici u pustom kraju (ant. Sublaqueum, danas Subiaco), gdje je živio kao pustinjak, okupljao učenike i na poticaj svoje sestre Skolastike pisao svoju Regulu. Napustio je zatim Subiaco i 529., sa svojim prvim sljedbenicima, počeo graditi u Campagni samostan Montecassino, koji će postati matična opatija novoga reda (→ benediktinci) i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Benediktovo je životno djelo Pravilo monaha (Regula Monachorum; prolog i 73 poglavlja), prvi zakonik redovništva na Zapadu, u kojem je ujedinjeno rimsko pravno iskustvo (stabilitet, poslušnost) s kršćanskom pobožnošću (molitva) i organizacijsko-praktičnim ciljevima (znanost, umjetnost, poljodjelstvo). Njegov životopis napisao je papa Grgur Veliki (u svojim Dijalozima); u ikonografiji česti likovni prikazi; u Katoličkoj crkvi blagdan 11. VII.

Citiranje:
Benedikt iz Nursije, sv.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 4. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6877>.