struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Beocija ili Beotija (Viotija, grčki Bοıωτία, Boiōtía, novogrčki izgovor [vi·oti'a]), povijesna pokrajina u središnjoj Grčkoj (regija Stereá Elláda), između Korintskoga zaljeva i Eubejskoga kanala; 2952 km², 117 920 st. (2011). Leži u području ravnica koje su dio beotsko-fokidske tektonske uleknine. Uzgoj pšenice, kukuruza, masline i agruma. Ležišta boksita; proizvodnja aluminija (Aspra Spitia). Upravno središte je Livadia (Livadeiá; 24 346 st., 2011). – U antičko se doba u Beociji isticalo nekoliko gradova: Plateja (bitka Perzijanaca protiv Grka 479. pr. Kr.), Orhomen, Teba (već u mikensko doba jako središte) i Tanagra (središte proizvodnje poznatih antičkih glinenih figurica). Savez beocijskih gradova (osnovan u VI. st. pr. Kr.) imao je u grčkoj povijesti važnu ulogu do IV. st. pr. Kr. Poslije gradovi pomalo propadaju i već su opustjeli u I. st. pr. Kr.

Citiranje:

Beocija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/beocija>.