nihonij, kemijski simbol Nh, umjetni radioaktivni kemijski element atomskoga broja 113; nalazi se u 7. periodi i 13. (borovoj) skupini periodnoga sustava elemenata. Ubraja se u transuranijske elemente. Prvi je element otkriven u Aziji, a ime je dobio po nazivu za Japan na japanskome jeziku (Nippon, odnosno Nihon). Najprije mu je sustavno ime bilo ununtrij (engl. ununtrium) s kemijskim simbolom Uut, a 2016. mu je Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry, akronim IUPAC) dodijelila trajno ime.
Otkriće
Nihonij je 2004. otkrila skupina znanstvenika iz japanskog Instituta za fizikalna i kemijska istraživanja RIKEN (engl. The Institute of Physical and Chemical Research) predvođena Kosukeom Moritom (r. 1957). Pripravljen je bombardiranjem izotopa bizmuta 208Bi jezgrama cinkova izotopa 70Zn. Svi izotopi nihonija nestabilni su i radioaktivni.
Osnovni podatci o kemijskom elementu
| Ime kemijskog elementa |
Nihonij |
| Kemijski simbol |
Nh |
| Atomski broj |
113 |
| Relativna atomska masa |
(284), relativna atomska masa izotopa 284Nh iznosi 284,18 |
| Skupina elemenata |
Metali; sintetski |
| Elektronska konfiguracija |
\(\displaystyle {\rm [Rn]}5f^{14}6d^{10}7s^{2}7p^{1}\) (predviđena) |
| Koeficijent relativne elektronegativnosti prema L. C. Paulingu |
Nema podataka |
| Oksidacijski brojevi |
Nema podataka |
| Agregacijsko stanje pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Čvrsto (predviđeno) |
| Gustoća pri 20 °C i tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Talište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Vrelište pri tlaku 1,01325 ⋅ 105 Pa |
Nema podataka |
| Otkriće |
2004. Kosuke Morita (r. 1957) sa suradnicima |
| Izotopi |
Do 2024. bilo je poznato sedam radioizotopa od kojih 286Nh i 290Nh imaju najdulje vrijeme poluraspada redom približno 9,5 s i 2 s. Nema stabilnih izotopa. |
