Bologna [bolo'ń:a], grad i upravno središte istoimenog metropolitanskog područja te regije Emilije i Romanje, sjeverna Italija; 387 842 st. (2021). Leži na južnome rubu Padske nizine, između rijeka Reno i Savena, 77 km zapadno od Jadranskog mora, te čini ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju. Važno kulturno središte Italije s najstarijim sveučilištem u Europi (Università di Bologna, osnovana 1088) i drugim najstarijim u svijetu (nakon sveučilišta u Fesu, Maroko), Akademijom znanosti (1714) i likovnih umjetnosti (Accademia Clementina, 1710), konzervatorijem (1804), u suvremeno doba i znanstveno-tehnološkim parkom; stotinjak knjižnica (najstarije su Biblioteca universitaria, osnovana 1712. i Biblioteca comunale dell’Archiginnasio, osnovana 1801). Od XI. do XV. st. Bologna je bila obrazovno središte južne Europe s više od 10 000 studenata (ondje su studirali Dante Alighieri i Francesco Petrarca). Među galerijama i muzejskim ustanovama ističe se Gradski arheološki muzej (Museo civico archeologico, osnovan 1881), poznat po vrijednim djelima etrurske, grčke, rimske i egipatske umjetnosti i kulture. Očuvan je srednjovjekovni izgled povijesnoga gradskog središta s velikim brojem trgova (Piazza Maggiore, Piazza Santo Stefano i dr.), palača, fontana (renesansna Fontana del Nettuno iz XVI. st.), tornjeva (najpoznatiji Garisenda i Asinelli iz XII. st.), portika (iz raznih povijesnih razdoblja, najstariji iz XIII. st.; zbog arhitektonske posebnosti i iznimne umjetničke vrijednosti većina ih je od 2021. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine) i crkava među kojima su katedrala (XII. st.; s baroknom dogradnjom u XVIII. st.), gotička bazilika San Petronio (XIV–XVII. st.), bazilika Santo Stefano (objedinjuje kompleks od sedam vjerskih objekata iz različitih epoha s umjetninama od romanike do renesanse), bazilika San Domenico (XIII. st., dijelom barokizirana u XVIII. st.; s grobom sv. Dominika, osnivača dominikanskoga reda koji je 1221. umro u Bologni). Rodni je grad trojice slikara iz obitelji Carracci, liječnika i fizičara Luigija Galvanija, fizičara Marcella Malpighija, skladatelja Ottorina Respighija, redatelja Piera Paola Pasolinija. Bologna se ubraja u vodeća gospodarska, financijska (banke, osiguravajuća društva) i prometna središta Italije; glavno je trgovačko središte (mnogobrojni međunarodni sajmovi) cijeloga jugoistočnoga dijela Padske nizine. Snažna prehrambena (temeljena na preradbi ratarskih i stočarskih proizvoda iz okolice), metalna (osobito automobilska), elektrotehnička i kemijska industrija; proizvodnja keramike, parfema te tiskarstvo. Željezničkim je prugama i gustom cestovnom mrežom Bologna povezana sa svim većim središtima sjeverne i srednje Italije, s Alpama i jadranskom obalom. Međunarodna zračna luka.
Bologna je bila nastanjena već u brončano doba, iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Nastala je u VI. st. pr. Kr. kao etrurski grad imenom Felsina, koji su u polovici IV. st. pr. Kr. razorili keltski Boji. Godine 191. pr. Kr. zauzeli su je Rimljani, a pod imenom Bononija (latinski Bononia) od 189. pr. Kr. rimska je kolonija s latinskim pravom i nakon Savezničkoga rata 91–89. pr. Kr. municipij. U Bologni je sklopljen II. trijumvirat 43. pr. Kr. Za provale germanskih naroda u Italiju Bologna je mnogo stradala. Godine 410. obranila se od Alarika, zatim je bila pod vlašću Ostrogota i Bizanta, a 727. opustošili su je Langobardi. Godine 756. s Ravenskim je egzarhatom došla pod papinsku vlast, ali je i dalje uživala široku autonomiju. Od 1114. neovisna je komuna, kojom upravljaju konzuli zajedno s vijećem. U XI. st. u Bologni je osnovana škola, koja u XII. st. postaje sveučilište, neovisno o komuni. Godine 1151. konzule je zamijenio podestà (načelnik), koji je zajedno s vijećem upravljao po statutu. Takvo uređenje slijede i drugi talijanski gradovi. U XIII. st. u Bologni su se sukobljavali gvelfi i gibelini. U XIV. i XV. st. gospodarski propada zbog sukoba između članova obitelji Pepoli, Visconti i Bentivoglio. Godine 1506. papa Julije II. podvrgnuo ju je papinskoj vlasti. Godine 1553. ondje je osnovan Collegium Hungarico-Illyricum za pitomce iz Hrvatske i Ugarske (→ bolonjski hrvatski kolegij). Ukinuo ga je Josip II. Za Napoleona pod vlašću Francuza, Bologna je nakon Bečkoga kongresa 1815. vraćena Papinskoj Državi. Ustanke 1831., 1843. i 1848. ugušile su austrijske snage. Od 1860. Bologna je u sklopu Kraljevstva Italije. Za II. svjetskog rata, nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943., Bologna je bila u vlasti Nijemaca do oslobođenja 21. IV. 1945.
