struka(e): |
ilustracija
BREVIJAR Alfonsa I. D'Este, Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora
ilustracija
BREVIJAR iz 1442., Zagreb, Metropolitanska knjižnica
ilustracija
BREVIJAR, glagoljski brevijar, Arhiv HAZU, Zagreb
ilustracija
BREVIJAR, Zagrebački brevijar iz XIII. st., Zagreb, Metropolitanska knjižnica

brevijar ili časoslov (lat. breviarium: kratak pregled), u Katoličkoj crkvi propisana knjiga svakodnevnih molitava za klerike i redovnike. Noćni časovi (horae) nazivaju se nocturni; dnevni su laudes matutinae (jutarnje hvale), prima (oko 6 sati ujutro), tertia (oko 9 sati), sexta (oko podneva), nona (oko 3 sata poslije podne), vesperae (pred večer), completorium (završna večernja molitva). Sadržava antifone, himne, psalme i odabrane tekstove (čitanja) iz Biblije i tekstove crkvenih otaca i naučitelja. Brevijar je nekoliko puta službeno reformiran; II. vatikanski koncil dopustio je njegovo prevođenje na narodni jezik.

Srednjovjekovni rukopisni brevijari često imaju veliku paleografsku i umjetničku vrijednost, jer su iluminirani minijaturama. Najpoznatiji su Brevijar Belleville (oslikao ga je oko 1325. Jean Pucelle) i Brevijar vojvode od Bedforda, oko 1424–35 (oba u Nacionalnoj knjižnici u Parizu) te Brevijar Grimani iz 1500 (knjižnica Marciana u Veneciji). U Hrvatskoj je sačuvano razmjerno malo latinskih rukopisnih brevijara: Brevijar d’Este iz XV. st., renesansnog slikara Mattea da Milano (Strossmayerova galerija starih majstora u Zagrebu). Glagoljskih brevijara ima više: Brevijar MR 161 iz 1442 (Metropolitanska knjižnica u Zagrebu), Brevijar iz Huma s poč. XV. st. (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), dva novljanska, četiri vrbnička i dr.

Citiranje:

brevijar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/brevijar>.