STRUKE:

British Columbia

British Columbia [bri'tiš kəlʌ'mbiə] (naš stariji naziv Britanska Kolumbija), pokrajina u zapadnoj Kanadi; 944 735 km² (kopnena površina, bez unutarnjih voda, 925 186 km²), 4 648 055 st. (2016; 70,5% stanovništva govori engleski kao materinski), od toga 172 520 Indijanaca. Pretežno planinski kraj (do 4663 m na sjeveru, planina Fairweather na granici prema Alaski, SAD), obuhvaća Rocky Mountains (3954 m) s Columbia Mountains na istoku i Coast Mountains (4016 m) uz obalu Tihog oceana, između kojih se pruža prostrani ravnjak. Ispred 7000 km duge obale pružaju se mnogobrojni otoci. Klima je kontinentalna u unutrašnjosti, a oceanska u priobalju. Srednja je temperatura u siječnju od 4 °C na jugozapadu do –25 °C na sjeveroistoku, u srpnju od 10 do 15 °C. Godišnja je količina oborina u međuplaninskim kotlinama 300 mm, a u gorju više od 1500 mm, osobito na zapadnim pristrancima priobalnoga gorja (do 3000 mm). Gusta riječna mreža (Fraser, Columbia) i mnogobrojna glacijalna jezera (Eutsuk, Quesnel). Među mnogim nacionalnim parkovima najstariji su Glacier i Yoho (osnovani 1886). Prostrane crnogorične šume (oko 64% površine), veliki hidroenergetski potencijal rijeka i bogata rudna ležišta tvore osnovu snažnoga gospodarskog razvoja u drugoj polovici XX. st. British Columbia je po proizvodnji prirodnoga plina druga u Kanadi, a među vodećima je i po proizvodnji nafte, srebra, bakra, olova, ugljena, te je jedini proizvođač molibdena. Iskorištavaju se i ležišta zlata (13% kanadske proizvodnje) i volframa. U industriji najveću važnost imaju obojena metalurgija (cink, olovo, kadmij, molibden u Trailu; aluminij u Kitimatu), drvna (pilane) i drvnoprerađivačka industrija (celuloza, papir; Powell River, Prince George), kemijska industrija, brodogradnja (Victoria, Vancouver). U novije doba osobito su se razvile uslužne (financijske i dr.) djelatnosti; filmska industrija u Vancouveru među najvećima je u Americi. U obalnome području ribolov (osobito losos; na British Columbiju otpada 1/3 ukupnoga kanadskog ulova) i industrija ribljih konzerva. Obrađeno je samo 3% površine; ratarstvo (povrće, voće) ograničeno je na riječne doline na jugu. Glavni je grad Victoria (85 792 st., 2016) na otoku Vancouveru, a najveći je Vancouver (631 486 st.). U pokrajini završavaju dvije transkontinentalne željezničke pruge (Canadian Pacific Railway, Canadian National Railway). Glavne su luke Vancouver (najveća kanadska luka; 147,1 milijun tona, 2018) i Prince Rupert (26,7 milijuna tona) na otoku Kaienu; međunarodne su zračne luke Vancouver (prometom od 23,6 milijuna putnika druga u zemlji, 2017) i Victoria.

Najraniji tragovi nastanjenosti na području British Columbije potječu približno iz IV. tisućljeća pr. Kr. Autohtono indijansko stanovništvo razvilo je u priobalju totemističku kulturu, dok su unutrašnjost nastanjivale nomadske zajednice. Prvi Europljani koji su doplovili do obala pokrajine bili su Španjolci 1774., dok je prvi Britanac bio James Cook sa svojom posadom 1778. Do kraja XVIII. st. Britanci su stekli dominantnu poziciju u polaganju prava na područje (Alexander Mackenzie je 1793. vodio prvu europsku ekspediciju u unutrašnjost) te je ono od tada bilo pod kontrolom Hudson’s Bay Company. Otok Vancouver (Vancouver Island) uz krajnju jugozapadnu obalu postaje 1849. britanska krunska kolonija, a 1858. na kopnenom je području utemeljena zasebna kolonija British Columbia. Dvije su kolonije ujedinjene 1866. pod sadašnjim imenom te je ta kolonija 1871. postala kanadska pokrajina.

Citiranje:
British Columbia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9561>.