struka(e):
ilustracija
BAUHAUS, članovi 1926 (s lijeva nadesno): J. Albers, H. Scheper, G. Muche, L. Moholy-Nagy, H. Bayer, J. Schmidt, W. Gropius, M. Breuer, V. Kandinski, P. Klee, L. Feininger, G. Stölzl i O. Schlemmer
ilustracija
BAUHAUS, zgrada Bauhausa, rad W. Gropiusa, Dessau, 1925-26.

Bauhaus [bạu'haus] (Staatliches Bauhaus, Hochschule für Gestaltung), visoka škola za arhitekturu i oblikovanje koju je organizirao arhitekt W. Gropius u Weimaru 1919 (stapanjem i preustrojem Likovne akademije i Akademije primijenjene umjetnosti) s osnovnom idejom ostvarivanja jedinstva likovnih (plastičnih) umjetnosti u okrilju arhitekture te povezanosti umjetnika s praktičnim životom, tj. stvaranja uvjeta za suradnju umjetnika i industrije. Nastava je bila organizirana u zajedništvu umjetnosti i obrta, a u okviru osnovnog programa; odvijala se primjenom praktičnog rada i teorijske nastave. Gropius je na suradnju pozvao više istaknutih umjetnika (P. Klee, G. Marcks, L. Feininger, J. Itten, O. Schlemmer, V. Kandinski, L. Moholy-Nagy, M. Breuer i dr.). Bauhaus je po svojem djelovanju bio internacionalan, a to je pridonijelo širenju njegova utjecaja. Njegove su radionice postale laboratoriji za projektiranje novooblikovanih proizvoda masovne proizvodnje (tiskarstvo, fotografija, pokućstvo, keramika, tekstil i dr.); obrtnu je proizvodnju podignuo na umjetničku razinu. Posebno je zaslužan za uspješno poticanje standardizacije (tipizacije) građevinskih elemenata, pri čemu izostaje svaka suvišna dekoracija. Njegova su izdanja (serija 14 publikacija Bauhausbücher, časopis Bauhaus, 1926–31) imala važnu promotivnu i odgojnu ulogu. U prvo vrijeme djelovanja škole zamjetni su utjecaji kubizma, a od 1922. uspostavljeni su kontakti s pokretom De Stijl (Th. van Doesburg, teorija neoplasticizma). Ta je suradnja rezultirala projektima izrazite strogosti i racionalne konstrukcije te puritanskom ozbiljnošću svojstvenom neoplasticizmu. – God. 1925., napadan od konzervativnih krugova, Bauhaus seli u Dessau, u nov sklop jedinstveno projektiranih zgrada koje je ostvario W. Gropius. U tom razdoblju utjecaj Bauhausa raste, pa su akademije i umjetničke škole u Breslauu (danas Wrocław), Stettinu (danas Szczeczin), Halleu, Hamburgu i dr. prihvatile i razrađivale njegova pedagoška načela. Od 1930. na Gropiusov prijedlog, vodstvo preuzima arhitekt L. Mies van der Rohe. Dolaskom nacista na vlast u pokrajini (1932), Bauhaus se seli u Berlin, a pobjedom nacizma u Njemačkoj (1933) prestaje njegov rad. Načela i ostvaraji Bauhausa odigrali su veliku ulogu u suvremenoj umjetnosti, os. u SAD-u, kamo je emigriralo više nekadašnjih članova.

Citiranje:

Bauhaus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bauhaus>.