struka(e): |

Bratislava (hrvatsko arhaično ime Požun, madžarski Pozsony [pɔ'žɔń], njemački Pressburg [prε'sburk]), glavni grad Slovačke i luka na Dunavu; 413 192 st. (2012). Leži uz slovačku granicu prema Austriji i Madžarskoj. U starome dijelu grada, na brežuljku iznad Dunava, dominira dvorac izgrađen u XVIII. st. na mjestu dvorca iz IX. st. (danas muzej); sačuvane su i gotička katedrala sv. Martina (1302–1452; u njoj su krunjeni ugarski kraljevi), stara gradska vijećnica (XV. st.; danas gradski muzej), srednjovjekovna gradska vrata (rekonstruirana u XVIII. st.), barokne građevine (palača Grašalković danas je rezidencija slovačkog predsjednika). Kulturno središte Slovačke (kazališta, galerije, filharmonija, Slovački nacionalni muzej) sa sveučilištima (najstarije Komenský, osnovano 1919), sveučilišnom knjižnicom, akademijom znanosti (1953), konzervatorijem, Goetheovim institutom (1990). Bratislava je jako ekonomsko središte (banke, trgovina, telekomunikacije, turizam) s industrijom automobila, strojeva, prehrambenih, kemijskih i petrokemijskih proizvoda, elektrotehničkog materijala i jakom informatičkom industrijom; rafinerija nafte. Važno istočnoeuropsko čvorište prometnih putova koji povezuju sjever i jug te istok i zapad. Međunarodna zračna luka. – Već u prapovijesno doba ondje je postojalo keltsko naselje, a poslije rimska tvrđava Posonium; 907. prvi se put spominje u povelji velikomoravskoga vojvode Vratislava, u X. st. prelazi u posjed Madžara, pa je već u XI. st. jako trgovačko mjesto koje trguje s češkim zemljama, kao i s Austrijom i Ugarskom. Nakon najezde Tatara 1241. dolazi do znatnog priljeva njemačkih doseljenika. Godine 1291. mjesto je dobilo gradska prava; 1467. Matija Korvin osniva ondje prvo sveučilište (Academia Istropolitana) u Ugarskoj. Godine 1525–26. u gradu je izbio masovan ustanak cehova i gradske sirotinje. Nakon pada Ugarske pod Turke 1526., Bratislava je postala glavni grad habsburškoga dijela Ugarske, pa je do 1848. ujedno i sjedište Ugarskoga sabora, a 1563–1848. i krunidbeni grad hrvatsko-ugarskih kraljeva. Nakon bitke kod Austerlitza (danas Slavkov kraj Brna) u Bratislavi je 26. XII. 1805. sklopljen mir između Austrije i Napoleona (→ požunski mir). Godine 1803. na evangeličkom liceju u Bratislavi osnovana je katedra za slavenske jezike i književnost, pa Bratislava ubrzo postaje kulturno središte Slovaka i, nakon osnutka slovačkog studentskog društva (1828), središte slovačkog nacionalnog preporoda. Bratislava je 31. XII. 1918. pripala republici Čehoslovačkoj, postala je glavni grad Slovačke i preuzela sadašnji naziv. Od 1939. do 1945. prijestolnica je profašističke države Slovačke; zaposjela ju je Crvena armija 4. travnja 1945. Od 1969. glavni je grad Slovačke SR, kao jedne od dviju federalnih jedinica Čehoslovačke Socijalističke Federativne Republike, a od 1. I. 1993. prijestolnica je Republike Slovačke.

Citiranje:

Bratislava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bratislava>.