struka(e): |
ilustracija
BUKOVINA

Bukovina (ukrajinski Bukovina i Bukovyna/Буковина [bukovɨ'na], rumunjski Bucovina [bukovi'na]), povijesna pokrajina na sjevernome podnožju Karpata i području gornjega toka Dnjestra, Pruta i Sireta, Ukrajina (sjeverna Bukovina) i Rumunjska (južna Bukovina). Na 10 442 km² živjelo je 1910. godine 795 000 st., od čega 305 000 Rusina (Rutena, Ukrajinaca), 273 000 Rumunja, 169 000 Nijemaca. Veći, jugozapadni dio nalazi se na području Karpata i obiluje šumom, a sjeveroistočni je dio valovita, stepska, Moldavsko-besarabijska ploča. Poljodjelstvo, stočarstvo, šumarstvo i industrija drva i šećera. Važniji su gradovi Suceava u Rumunjskoj i Černivci u Ukrajini.

U antičko doba Bukovina je bila u sastavu rimske provincije Dacije, a u srednjem vijeku u sklopu kneževine Moldavske. Na početku XVI. st. došla je pod vlast Osmanlija. Iako ju je u Rusko-osmanskom ratu (1768–74) zauzela Rusija, zbog značenja prijevoja preko Karpata Austrija je pritiscima ishodila da ju 1775. Turska prepusti njoj. Otada se uz rumunjsko i ukrajinsko stanovništvo u Bukovinu naseljava sve više Nijemaca. Austrijskoj Galiciji pripojena je 1786., a 1849. postala je krunska zemlja s glavnim gradom Czernowitzom (Černivci). U prvoj polovici XIX. st. Austrija je ondje planski naseljavala rudare i seljake iz cijele Monarhije. Ugovorom o miru s Austrijom (19. IX. 1919) pripojena je Rumunjskoj. SSSR je 28. lipnja 1940. zauzeo sjeverni dio, pretežno naseljen Ukrajincima; 1941–44. okupirale su je njemačke i rumunjske trupe; 1944. zauzela ju je Crvena armija te je 1947. sjeverni dio s gradom Černivcima pripojen Ukrajini, a južni dio s gradovima Rădăuţima i Siretom vraćen Rumunjskoj.

Citiranje:

Bukovina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bukovina>.