struka(e): |

Cetinje, prijestolnica Crne Gore; 13 918 st. (2011). Leži u Cetinjskom polju (Katunski krš), na 672 m apsolutne visine, u jugozapadnome dijelu Crne Gore. Među kulturno-povijesnim spomenicima ističu se manastir sv. Petra Cetinjskoga (1701; muzej), Vlaška crkva (1450; obnovljena 1864), Njegošev dvorac Biljarda (1838; Njegošev muzej; osnovan 1951) i dvorac kralja Nikole (1871; državni muzej), Plavi dvorac (1895), Lokanda (1864; prvi hotel), zgrade ruskog (1903), francuskog (1910; knjižnica), austrougarskog (1899; zavod za zaštitu spomenika), engleskog (1912; glazbena akademija), turskog i talijanskog (1910; knjižnica) veleposlanstva, Zetski dom (1888; kazalište), Vladin dom (1910; povijesni muzej, osnovan 1989; umjetnički muzej) i dr.; ruševine manastira iz 1484. Muzička akademija (osnovana 1980), fakultet likovnih (od 1988) i dramskih umjetnosti (od 1997); Cetinjski likovni bijenale (od 1991), umjetničke galerije. Elektrotehnička (bijela tehnika) i prehrambena (mesne prerađevine) industrija; proizvodnja ambalaže; tiskarstvo. Turizam. Cestom povezana s Podgoricom, Budvom i Kotorom. – Mjesto se prvi put spominje 1440. Razvoj započinje potkraj XV. st. kada je Ivan Crnojević, povlačeći se pred Osmanlijama iz Zetske ravnice u nepristupačna brda, ondje podignuo dvor (1482) i manastir (1484) u koji se ubrzo preselio i zetski (poslije crnogorski) metropolit. Od tada je Cetinje dugo bilo političko, vjersko i kulturno središte Crne Gore. Osmanlije su ga često napadali, pa je tako manastir tri puta srušen (1692., 1714. i 1785), ali se nisu u njem trajno učvrstili. Petar II. Petrović Njegoš podignuo je 1838. novi dvor (Biljarda), u kojem je tada zasjedao i Senat. Nakon priznanja samostalnosti Crne Gore (1878) Cetinje je sve do 1947. njezin glavni grad. Do tada je grad uglavnom bio izoliran od važnih prometnih putova. Tek je 1879. izgrađena kolska cesta do Krstaca (spojena s prije izgrađenom austrijskom cestom do Kotora), a 1882. produžena do Podgorice. U tom razdoblju Cetinje postupno dobiva današnji izgled pravilno izgrađena grada u kojem se ističu sjedišta raznih upravnih i crkvenih, prosvjetnih i drugih ustanova. Razvoj je usporen kada je glavnim gradom postala prometno pristupačnija Podgorica (1947). Ustavom iz 1992. Cetinje je proglašeno prijestolnicom Crne Gore; u Cetinju je premještena rezidencija predsjednika Crne Gore i Ministarstvo kulture, a u njemu se održavaju prve sjednice proljetnog i jesenskoga zasjedanja crnogorske skupštine.

Citiranje:

Cetinje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cetinje>.