struka(e):

Dekan, prostrana visoravan u južnom dijelu Indije, obuhvaća oko 516 000 km². Sa sjevera je od doline Gangesa omeđena gorjima Satpura i Vindhya odnosno crtom koja spaja sjeverni kraj Bengalskoga zaljeva sa zaljevom Cambayom (Khambhat), s jugoistoka gorjem Istočnih Gata, a sa zapada gorjem Zapadnih Gata. Prosječna joj je visina 600 m; nagnuta je prema istoku, pa u tom smjeru teku i glavne rijeke Godavari, Krishna i Cauvery (Kaveri). Građena je od arhajskih stijena i paleozojskih naslaga, koje su poslije (između krede i eocena) bile pokrivene golemim masama lave. Zbog prastare građe drži se da je Dekan pripadao paleozojskomu kopnu Gondvani. Srednji je dio Dekana zbog male količine oborina (58 mm) travnata stepa s trnovitim grmljem. U krajevima koji primaju više oborina, razvila se monsunska, a na pristrancima Zapadnih Gata tropska šuma. U središnjim suhim dijelovima uzgajaju se žitarice (pšenica i ječam). U jugozapadnim krajevima, koji se umjetno natapaju, uzgaja se riža, u sjeverozapadnim dijelovima industrijske biljke (pamuk, duhan), a na jugu (Karnataka i južnije) kava i duhan. Stočarstvo je zbog suše slabije razvijeno. Šume se na jugu iskorištavaju za dobivanje sandalovine. U arhajskim slojevima bogata su ležišta mangana, željeza, bakra, ugljena, boksita, zlata i dijamanata. Najnaseljeniji je južni dio Dekana (više od 500 st./km²); glavni dio stanovništva tvore Dravidi. Veći su gradovi Hyderabad i Bangalore (Bengaluru).

Citiranje:

Dekan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/14270>.