struka(e): | |

Gaskonja (francuski Gascogne [gaskɔ'ń]), povijesna pokrajina na području jugozapadne Francuske između Garonne i sjevernih ogranaka Pireneja, na području današnjih departmana Landes, Gers, Hautes-Pyrénées te dijelova departmana Haute-Garonne, Pyrénées-Atlantiques i Ariège. Stanovnici govore zasebnim, gaskonjskim narječjem. Nekadašnji glavni grad Auch. – Područje je za Rim osvojio Kras 56. pr. Kr. te je ono bilo dio provincije Akvitanije, poslije Novempopulanije. Pod vlast Vizigota dolazi 418., a 507. osvajaju je Franci. Od 561. pod Vaskonima (Baski), prema kojima dobiva ime Vasconia kada 602. postaje vojvodstvo. Izložena upadima Arapa početkom VII. st., od 732. do 768. postupno je ponovno osvajaju franački kraljevi, uz stalne otpore Vaskona (koji su 778. kraj Roncesvallesa porazili franačku vojsku pod vodstvom Rolanda) te postaje dio Akvitanskoga Kraljevstva. Kada se to kraljevstvo 877. podijelilo, ponovno postaje zasebno vojvodstvo koje je 1062. pripojeno akvitanskomu te je kao dio Akvitanije od 1152. posjed kuće Anjou-Plantagenet. Najistočniji dijelovi Gaskonje potpadaju u XIII. st. pod francusku kraljevsku domenu, a u ostatku se tijekom Stogodišnjega rata mijenja vlast engleske i francuske krune do konačnog pripajanja cijeloga područja Francuskoj 1453.

Jezik. Gaskonjski je osebujno narječje okcitanskoga (provansalskoga) ili pak, prema nekim romanistima, poseban galoromanski jezik koji čini prijelaz prema iberoromanskima. Govori se na jugozapadu Francuske u nekadašnjim pokrajinama Gaskonji (< Vasconia), Béarnu, sjeverozapadnoj Guyennei (< Aquitania) te u sjevernoj Španjolskoj (Val d’Aran). Njegova posebnost i bliskost iberoromanskomu obično se tumači utjecajem iberskoga i akvitanskog (srodnoga baskijskomu) supstrata te vizigotskoga superstrata. Njegove su značajke nerijetko arhaične, a među osobitostima se ističu: f > h (lat. factum > hεt), -ll- > -th ili -t (lat. bellum > bèth ili bèt), -ll- > -r- (lat. bella > bèra), -n- > ø (lat. luna > lua), posebna glagolska morfologija i sintaksa. Najstariji datirani tekstovi od kraja XII. st. Snažnije je odolijevao francuskomu od drugih okcitanskih narječja. I danas na gaskonjskome postoji bogata književna djelatnost.

Citiranje:

Gaskonja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gaskonja>.