struka(e):
ilustracija
KAROLINZI, karolinške zemlje u VIII. i IX. stoljeću

Karolinzi, dinastija srednjovjekovne franačke države, nazvana po najistaknutijem predstavniku Karlu I. Velikome. Karolinzi su katkad zvani i Arnulfinzi po pretku Arnulfu, biskupu u Metzu (u. 641). Moć Karolinga (iz austrazijske velikaške obitelj Pipinovaca) temeljila se ponajviše na velikim posjedima na području gornjega toka rijeka Maas i Moselle, ali i na njihovoj povezanosti s Crkvom. Vladali su Austrazijom od 680. kao upravitelji dvora, a vodeći položaj u Franačkoj zauzeli su 687., kada je Pipin Srednji postao majordom cijele franačke države i u ime merovinških kraljeva vladao cijelim Regnum Francorum. Njegov unuk Pipin Mlađi (ili Mali) svrgnuo je posljednjega Merovinga Hilderika III. i bio izabran 751. za franačkoga kralja (kao kralja posvetio ga je 754. papa Stjepan II. (III.) pa su otada Karolinzi čvrsto bili povezani s papama), a praunuk Karlo I. Veliki okrunjen je 800. u Rimu za cara Zapadnoga (Rimskog) Carstva. Svojim osvajanjima Karlo je znatno proširio kršćanstvo u zapadnoj Europi. Svojim uspjesima Karolinzi su utjecali na uspostavu državnoga jedinstva i na učvršćenje centralizirane vlasti u franačkoj državi. Povezivanje Pipina Mlađega s papinstvom dalo je smjer budućoj povijesti europskoga zapada, a carstvo Karla I. Velikoga bilo je okvir unutar kojega su začeti temelji kulturnoga jedinstva Europe. Karolinško Carstvo bilo je kršćansko, a njegov je poglavar obavljao u biti vjersku funkciju u službi »Božjega naroda«, imao je visoke političke, sudske, zakonodavne i vojničke ovlasti. Sjedište državne uprave bilo je od 794. u Aachenu. Nakon smrti cara Ludviga I. Pobožnoga, najmlađega sina Karla I. Velikoga, ugovorom u Verdunu (843) jedinstveno Franačko Carstvo bilo je podijeljeno na tri dijela: Lotaru I. pripao je središnji dio (Italija, Burgundija, Provansa, zemlja između rijeka Maas, Schelde i Rajne te Frizija), Ludvigu I. (II.) Njemačkomu istočnofranačka država (poslije Njemačka), a Karlu II. Ćelavomu zapadnofranačka država (buduća Francuska). Karolinzi su vladali Italijom do 875 (Ludvig II.), Lotaringijom do 869 (Lotar II.), istočnofranačkom državom do 911 (Ludvig IV. Dijete), a zapadnofranačkom državom do 987 (Luj V. Lijeni).

Citiranje:

Karolinzi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/karolinzi>.