struka(e):

Luka, srednjovjekovna županija u zapadnom Humu (Humska zemlja). Prvi se put spominje u Ljetopisu popa Dukljanina kao jedna od devet županija Humske zemlje (Chelmania, Chelmo) u XII. st. Nalazila se na prostoru donjeg toka Neretve, na objema njezinim obalama, sjeverno od Čapljine. Na istoku je graničila sa županijom Dubravom, na jugozapadu sa županijom Žabom, na zapadu sa županijom Rastokom, a na sjeveru sa županijom Večerić. U ranom srednjem vijeku bila je u sastavu Neretvanske kneževine, za uspona roda Bribirskih (Pavla I. i Mladina II.) potkraj XIII. i u prvoj polovici XIV. st. područje te županije bilo je pod njihovom vlašću. U drugoj polovici XIV. st. i prvoj polovici XV. st. vlast u toj županiji imala je bosanska vladarska dinastija Kotromanić, a potom, do osmanskog osvajanja, hrvatsko-ugarski kraljevi. Istodobno su se na vlasti nad pojedinim dijelovima županije Luka izmjenjivali bosanski velikaši, među ostalima Radivojevići, Vlatkovići, Jurjevići, Vukčići Hrvatinići, Hranići i Kosače. Zahvaljujući intenzivnim gospodarskim vezama s Dubrovačkom Republikom područje te županije znatno je gospodarski napredovalo u kasnom srednjem vijeku. Pritom se osobito isticalo trgovište Neretva (Drijeva, Gabela), gradovi i utvrde Brštanik i Novi te carinarnica Vratar. Nakon osmanskih osvajanja u drugoj polovici XV. st. nekadašnja su gradska središta županije Luka zadržala gospodarsku važnost ponajviše zahvaljujući trgovini s Dubrovnikom.

Citiranje:

Luka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/37470>.