struka(e):
Mazzini, Giuseppe
talijanski revolucionar i političar
Rođen(a): Genova, 22. VI. 1805.
Umr(la)o: Pisa, 10. III. 1872.
ilustracija
MAZZINI, Giuseppe

Mazzini [mac:i:'ni], Giuseppe, talijanski revolucionar i političar (Genova, 22. VI. 1805Pisa, 10. III. 1872). Pravo doktorirao u Genovi 1827., pristupio karbonarima i bio zatvoren 1830–31. Zatim živio u progonstvu u Francuskoj i Švicarskoj, a od 1837. pretežno u Londonu. U Marseilleu je 1831. osnovao radikalno revolucionarno-nacionalno tajno društvo Mlada Italija, koje je pod njegovim vodstvom znatno utjecalo na nacionalno oslobođenje i ujedinjenje Italije. Mlada Italija je sa sličnim njemačkim i poljskim organizacijama činila 1834. u Bernu udrugu Mlada Europa. Agitirao je protiv strane vlasti u nekim dijelovima Italije (Habsburgovci, Burbonci), a kao uvjereni republikanac otklanjao je suradnju s C. B. Cavourom. Godine 1848. došao je u ustanički Milano i stupio u Garibaldijevu legiju; 1849. član trijumvirata Rimske Republike. Kada je papa Pio IX., uz pomoć Francuza, opet zavladao Rimom, Mazzini je ponovno emigrirao. S L. Kossuthom, A. Rugeom i A. A. Ledru-Rollinom u Londonu je 1850. osnovao Europski demokratski odbor, koji je u europskim zemljama trebao provesti u djelo Mazzinijeve političke zamisli. Financijska sredstva namjeravao je Mazzini namaknuti sabirnom akcijom među svim radikalima svijeta (tzv. Mazzinijev zajam). Organizirao je neuspjele ustanke u Mantovi (1852), Milanu (1853), Genovi (1857), a pomagao je i Garibaldijeve akcije (1860., 1862., 1867). Na Siciliji je bezuspješno pokušao izvršiti republikanski prevrat 1870. Pred smrt se potajno vratio u Italiju. U završnoj fazi života pobijao je anarhizam i socijalizam. Djelovao je pod utjecajem Francuske revolucije te nauka C. H. R. de Saint-Simona, J. G. Herdera i T. Carlylea. Vodeći ideolog liberalnoga nacionalizma (pravo na nacionalnu državu, povijesna misija talijanske nacije i dr.). Politički mu je ideal bilo stvaranje republikanske federativne Europe, a izravni cilj oslobođenje i ujedinjenje Italije na demokratsko-republikanskoj osnovi. Držao je da je radi ostvarenja toga cilja potrebno srušiti i Austriju i papinski Rim. Vjerovao je da će upravo Slaveni biti odlučan čimbenik u razbijanju Austrije. Trudio se upoznati narodni preporod u Hrvatskoj. Koliko je, međutim, malo shvaćao prilike i perspektive pokazuje njegova koncepcija prema kojoj bi Madžarska sa svojim narodima trebala doći na čelo »slavenske federacije«, u koju bi ušle Moldavska, Vlaška, Bosna i Bugarska. Ta bi federacija, zajedno s oslobođenom Poljskom, bila prva brana protiv despotske Rusije.

Citiranje:

Mazzini, Giuseppe. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mazzini-giuseppe>.