struka(e): |
ilustracija
MONTSERRAT, bazilika i samostan

Montserrat [mɔnsεr:a't], planina u Kataloniji, 60 km sjeverozapadno od Barcelone, Španjolska; najviši vrh Sant Jeroni, 1236 m. Na visini od 721 m nalazi se benediktinska opatija i proštenište Majke Božje Montserratske (nazvana La Moreneta; katalonski Mare de Deu de Montserrat). Samostan je osnovan 1025., na rang opatije uzdignuo ga je 1410. protupapa Benedikt XIII.; stoljećima je imao važnu vjersku i političku ulogu u Kataloniji. Današnja je crkva iz 1560. U francusko-španjolskom ratu (1811. i 1812) crkva i samostan djelomično su bili oštećeni; obnavljali su se i dograđivali, osobito crkva, od 1844. do 1948. U crkvi se štuje crni drveni kip Madone (zaštitnice Katalonije od 1881) iz XII. st. Unutar samostanskoga kompleksa nalaze se ostatci romaničkoga portala (XII. st.) i gotičkoga klaustra (XV. st.), a opatija čuva dvije značajne zbirke (prapovijesnu i egipatsku), veliku knjižnicu (više od 250 000 knjiga, inkunabule, rukopisi), pinakoteku (slike El Greca, Jusepea de Ribere, Caravaggia), vlastitu tiskaru (od 1918); u samostanskom okružju nalazi se križni put (1901–19) te špilja s kapelom (XII. st.). U opatiji je od ranoga srednjega vijeka djelovala glasovita samostanska škola, posebno poznata po njegovanju duhovne glazbe (Escolania; s poznatim dječačkim korom). – Danas je opatija poznato hodočasničko i turističko odredište. Pristup je moguć cestom, uspinjačom i zupčastom željeznicom.

Citiranje:

Montserrat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/41831>.