Oregon [ɔ:'rigən], savezna država SAD-a na pacifičkoj obali; 251 353 km², 3 831 074 st. (2010). Oko 45 200 Indijanaca živi pretežito u rezervatima. Obuhvaća primorsko planinsko područje (Primorsko gorje ili Coast Range), koje se prema istoku spušta u dolinu rijeke Willamette, Kaskadno gorje (Mount Hood, 3429 m, najviši vrh u državi) i područje unutrašnjih zavala na istoku. Rijeke su pritoci Columbije, koja tvori veći dio granice prema saveznoj državi Washington; Snake je dijelom granična rijeka na istoku. Zbog povoljnih klimatskih prilika (blaga i vlažna klima) poljodjelstvo je razvijeno zapadno od Kaskadnoga gorja (klimatska razdjelnica), osobito u prostranoj dolini rijeke Willamette, a stočarstvo na području zavala (goveda, ovce); poljodjelstvo je vezano uz natapanje. Osim voća, važan je uzgoj lješnjaka, a u novije doba i vinove loze. Iskorištavaju se šume koje prekrivaju oko polovicu teritorija. Morsko i slatkovodno ribarstvo (tunj, losos; školjkaši). Vodeća industrijska grana dugi niz godina bila je preradba drva (drvna građa, drvenjača, celuloza, papir), a u novije doba razvile su se i elektronička, metalna i prehrambena industrija te biotehnologija. Turizam. Gradovi leže uglavnom u dolini rijeke Willamette; glavni grad je Salem, a najveći Portland, koji je i glavna riječna (Columbia) i morska luka. – Prastanovnici Oregona bili su Indijanci, uglavnom lovci i skupljači. Općenito se smatra da su prvi Indijanci pristigli na područje današnjega Oregona prije najmanje 10 000 godina. U doba kada su u Oregon pristigli prvi Europljani, na njegovu je području živjelo čak 135 indijanskih plemena, od kojih su najpoznatija bila Bannock, Chinook, Klamath, Modoc i Nez Percé. Prvi Europljani koji su plovili uz pacifičku obalu Oregona bili su Bartolomeo Ferrelo (1543), F. Drake (1579), Sebastián Vizcaino (1602) i Bruno Heceta (1775), koji je o svojem putovanju ostavio i pisani izvještaj. Slijedili su ih britanski istraživači J. Cook (1778) i John Meares (1782). Američki pomorac Robert Gray otkrio je 1792. rijeku koju je po svojem brodu nazvao Columbia. Početkom XIX. st. Oregon je obuhvaćao američke zemlje zapadno od Rocky Mountainsa i sjeverno od 42. paralele. Američki istraživači M. Lewis i W. Clark slijedili su tok rijeke Columbije i 1805. stigli do obale Pacifika. Dalje putove utrli su britanski lovci i trgovci krznom. Tako je trgovac John Jacob Astor 1811. osnovao Fort Astor, prvu trgovačku postaju u Oregonu. Nakon međusobnoga rata (1812–14) Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države zajednički su 1818. zauzele Oregon i njime vladale sve do 1846. Tada su odredile da 49. paralela postane granicom njihovih posjeda. Američki dio Oregona, tzv. Oregon Country, zauzimao je cijelo današnje područje država Washington, Oregon, Idaho i dio zapadne Montane i Wyominga. God. 1842–46. Oregonom je upravljala Kompanija Hudsonova zaljeva. Kada je 1853. bio uspostavljen Teritorij Washington, Oregonu je bila oduzeta gotovo polovica zemalja, pa je on, sveden na današnje granice, 1859. postao 33. državom Unije. Prvi ustanak Indijanaca izbio je 1853., a bio je potaknut velikim priljevom kopača zlata u južni Oregon. Nakon završetka rata Indijanci su bili smješteni u rezervate na obali i u istočnom dijelu zemlje. Posljednji pokušaj otpora pružilo je 1877. pleme Nez Percé, predvođeno svojim poglavicom Josephom (indijansko ime Hinmaton-Yalaktit). Nakon njihova poraza vlada je razdijelila zemlje indijanskih rezervata kolonistima. U drugoj pol. XIX. st. broj stanovnika naglo se povećao, osobito nakon otkrića zlata 1850-ih i 1860-ih. Grad Portland (osn. 1845) razvio se 1870-ih u velik trgovački centar cijeloga pacifičkoga dijela američkog sjeverozapada. Razvoju trgovine znatno je pridonijelo i puštanje u promet prve transkontinentalne željeznice kroz Oregon (1883).
