struka(e):

Osinj, otočić u istočnom dijelu delte Neretve, pred seocem Blace. Smatra se da je bio naseljen već u rimsko doba, dok je ondje za vladavine bizantskog cara Justinijana I. Velikoga bila pol. VI. st. podignuta utvrda za zaštitu i nadzor bizantskih posjedâ na istočnoj obali Jadrana. Tijekom cijeloga srednjega vijeka bio je važno uporište na vratima Donje Neretve i predmet sukoba interesa Mletačke Republike, Dubrovnika i domaće vlastele u XV. st. Neko vrijeme držao ga je Stjepan Vukčić-Kosača i utvrdio ga kaštelima, koje su u ratu 1450. porušili Dubrovčani. Oko 1470. hrvatski plemići Jurjević-Vlatkovići ponovno su ga utvrdili uz pomoć Dubrovčana. Tijekom dva stoljeća osmanske okupacije utvrde su postale ruševine. Oslobođenjem Neretvanske krajine od Osmanlija 1688. i Osinj je došao u sastav Mletačke Republike. Mlečani su ga 1744. dali u posjed plemićkoj obitelji Nonković, a njezini su ga članovi prodali seljacima iz Blaca. Na otočiću su nađeni ostatci bizantske utvrde, starokršćanske crkve i franjevačkoga samostana.

Citiranje:

Osinj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/osinj>.