struka(e):

Solomonski otoci, otočje u zapadnom dijelu Tihog oceana, jugoistočno od Bismarckova otočja, južna Melanezija. Prostiru se na 750 000 km² mora. Sastoje se od 7 većih otoka: Bougainville, Choiseul, New Georgia, Santa Isabel, Guadalcanal, Malaita, Makira ili San Cristobal te mnoštva manjih otoka i grebena. Otoci se pružaju u dva niza usporedno s južnim dijelom sjeveroistočne obale Nove Gvineje. Pretežno su vulkanskoga podrijetla (aktivni vulkani Balbi, 3100 m, i Bagana, 2994 m, na otoku Bougainvilleu). Klima je ekvatorska – vruća i vlažna; godišnja količina oborina 2500 do 3800 mm. Vegetacija je tropska; u nižim dijelovima prevladava tropska kišna šuma, na višima pašnjaci i trnovito bilje. Uzgaja se kokosova palma, banana, ananas, kaučukovac i slatki krumpir. Ribarstvo. Stanovnici su većinom Melanezijci. Glavnina otoka tvori neovisnu državu Solomonski Otoci, a sjeverni dio otočja (Bougainville, Buka, Takuu ili Tauu, grebeni Klinailau, Nukumanu) ulazi u sastav države Papua Nova Gvineja.

Citiranje:

Solomonski otoci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/57086>.