struka(e): |
ilustracija
UTRECHT, zvonik katedrale

Utrecht (nizozemski izgovor [y'trεxt], udomaćeno [u'trεht]), glavni grad istoimene pokrajine (Utrecht) u srednjoj Nizozemskoj; 361 699 st. (2023). Leži 45 km jugoistočno od Amsterdama; čvorište je vodenih (leži na kanalu Amsterdam–Rajna) i kopnenih (osobito željezničkih) putova. Povijesna jezgra grada omeđena je kanalima; glavni je arhitektonski spomenik kasnogotička katedrala Sint-Maarten (1254–1517), teško oštećena 1674 (sačuvani dijelovi ubrajaju se u najljepša ostvarenja nizozemske gotike), s tornjem (beffroi) visokim 112,5 m; romaničke (Pieterskerk, Janskerk) i gotičke crkve; među srednjovjekovnim patricijskim kućama ističe se kuća Oudaen (XIII. st.). Kuća Rietveld Schröder (1924), djelo arhitekta Gerrita Thomasa Rietvelda, uvrštena je 2000. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Universiteit Utrecht (osnovan 1636) ubraja se u najstarija i najveća nizozemska sveučilišta; mnoge visoke škole. Mnogobrojni muzeji (Centraal Museum, željeznički, mehaničkih glazbala/Speelklok i dr.). Bankarsko središte (Rabobank i dr.) i sjedište državne željeznice (Nederlandse Spoorwegen). Prerađivačka industrija (metalna, elektrotehnička, prehrambena, kemijska, tekstilna). – Na mjestu današnjega grada Rimljani su oko 47. pr. Kr. podigli utvrđenu naseobinu i nazvali ju Traiectum ad Rhenum. Ona je bila strateško vojno uporište na rimskom limesu prema Germanima, što su ga Rimljani 270. napustili. Poslije je bio pod vlašću Angla, Sasa, Friza i naposljetku Franaka, za čije je vladavine postao 695. sjedištem biskupa koji su od 1024. vladali gradom i okolnim područjem kao svjetovni gospodari. Utrecht je 1122. stekao gradska prava, a 1528. je prešao u posjed rimsko-njemačkog cara Karla V., potom 1556. španjolske grane Habsburgovaca. Pošto se 1576. pridružio pobunjenim nizozemskim sjevernim pokrajinama, ondje je 1579. sklopljena Utrechtska unija iz koje je 1581. nastala Republika Ujedinjena Nizozemska. U gradu je 1713–14. sklopljeno nekoliko mirovnih sporazuma (Utrechtski mir), kojima je okončan Rat za španjolsku baštinu. Pod francuskom vlašću 1672–74. i 1795–1813.; od 1806. do 1810. rezidencija je nizozemskog kralja Louisa, brata Napoleona I. Bonapartea. Za II. svjetskog rata pod njemačkom okupacijom (1940–45).

Citiranje:

Utrecht. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/63520>.