struka(e): |

Vinica, naselje i općinsko središte u Podravini, 15 km zapadno od Varaždina; 965 st. (2021). Leži na 209 m apsolutne visine. Župna crkva sv. Marka (1808), s dijelovima starijih građevina. U blizini ruševine staroga grada Vinice i dvorac Opeka. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). – U izvorima se prvi put spominje 1353. kao srednjovjekovna utvrda u vlasništvu kralja Sigismunda Luksemburgovca, koji ju je 1399. darovao Hermanu II. Celjskomu. Potom je bila u posjedu Ivana Vitovca pa Ivaniša Korvina, a od 1502. madžarskoga plemića Ivana Gyulaya. Nakon izumrća obitelji, posjed je 1567. prešao u ruke M. Istvánffyja. God. 1580. naselje je dobilo sajmišne povlastice od Rudolfa II. Habsburgovca. Tijekom vremena posjed je bio usitnjen među obiteljima Drašković, Keglević, Malakoczy i Erdődy, da bi 1857. najveći dio došao u vlasništvo obitelji Bombelles.

Citiranje:

Vinica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/64715>.