Zulu (Anzulu), narod u Južnoafričkoj Republici; oko 9,5 milijuna pripadnika. Kulturno i jezično srodni su drugim narodima iz skupine Nguni, posebice narodima Swazi (Svazi) i Xhosa (Xosa). Tradicionalno su se bavili stočarstvom (muškarci) i zemljoradnjom (žene). Živjeli su u tipičnim naseljima kraalovima. Pošto su im bijeli doseljenici oteli zemlju, zapošljavali su se kao najamni radnici na farmama, u rudnicima, industriji te u kućanstvu. Većinom su kršćani, a oko 30% pripadnici tradicionalne religije. – Početkom XIX. st. bili su neznatan patrijarhalan klan. Kada su se poslije, pod vodstvom njihova plemenskoga poglavice Chake ili Čake (1818–28), u savez ujedinila srodna plemena Mtetwa, Ndwandwe i dr., i na njih se proširilo ime Zulu. Godine 1838. sukobili su se s Burima. U dinastičke borbe umiješali su se Britanci te je 1838. njihova pradomovina Zululand postala britanskim teritorijem. Godine 1897. podijeljeni su između Transvaala i Natala, a 1903. podignuli su neuspjeli ustanak protiv kolonijalne vlasti.
Jezik. Zulu ili jezik zulu jezik je bliskosrodne skupine ngunijskih jezika (zajedno s jezicima xhosa ili cosa, južni ndebele i svazi) unutar bantuskog odvjetka nigersko-kordofanske porodice. Jedan od službenih jezika Južnoafričke Republike, a govori se i u Lesotu i Malaviju. Ima više od 9 milijuna govornika i razvijenu pismenost, a prisutan je i u elektronskim medijima. Po mnogim obilježjima tipičan bantuski jezik sa složenim sustavom gramatičkih rodova (imenskih klasa), tonskim naglaskom i temeljnim poretkom sintaktičkih kategorija S(ubjekt) O(bjekt) V (glagol). Iz susjednih kojsanskih jezika posudio je kliktave suglasnike, a ima i mnogo posuđenica iz engleskoga.
