struka(e):

boginje, velike (variola vera), prva zarazna bolest koja je iskorijenjena cijepljenjem i provođenjem programa suzbijanja. Dotad je to bila teška zarazna bolest koju je uzrokovao jedan od ljudskih boginjskih (poks) virusa. Prenosi se kontaktom i zrakom, a očituje vrućicom, klonulošću, bolovima u križima i razvojem tipičnog osipa: najprije mrlje, poslije papule, mjehurići, pa gnojni mjehurići i na posljetku kraste. Osip je gušći na okrajinama nego na trupu. Pri uobičajenu tijeku bolesti smrtnost je veća od 10%. Posljednji slučaj bolesti opisan je 1977. godine u Somaliji. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 1980. velike boginje iskorijenjenima.

Boginje domaćih životinja

Boginje domaćih životinja očituju se promjenama na koži: crvenilom, kvržicama, mjehurićima i krastama. Uzrokuju ih virusi iz porodice Poxviridae. Za svaku životinjsku vrstu postoji posebni virus boginja, ali su se u životinja javljale uglavnom boginje koje je uzrokovao virus vakcinija (Orthopoxvirus commune), koji je od 1796. god. (E. Jenner) služio za cijepljenje ljudi. Zbog iskorjenjenja ljudskih boginja u cijelome svijetu više u životinja ne postoji opasnost od infekcije ovim virusom. Češće su boginje u ovce, svinje i ptice, a rjeđe one u goveda, konja, koze i kunića. Znakovi ovčjih boginja: tresavica, povišena temperatura, opća slabost, ubrzano disanje, odbijanje hrane, sluzav iscjedak iz očiju, nosa i ustiju a zatim promjene na koži. Ovčje se boginje u Hrvatskoj ne javljaju već 50 godina. U slučaju pojave ovčjih boginja bolesne se ovce uklanjaju, sprječava se širenje bolesti, a zdrava stada cijepe.

Citiranje:

boginje, velike. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/boginje-velike>.