struka(e):
ilustracija
DEMON, Durga u borbi s demonom-bikom, reljef u Mahabalioporumu, VII. st.
ilustracija
DEMON, lik iz San Augustína, Kolumbija, početak nove ere

demon (kasnolat. daemon, od grč. δαίμων: božanstvo; zao duh), prema vjerovanju Hindusa, Egipćana, Asiraca, Babilonaca, Grka i srednjovjekovnih naroda, natprirodna pojava, zloduh, odmetnuti anđeo, sotona, biće koje ljude dovodi u kušnju i nanosi im fizičko zlo. Demoni su bestjelesni, vladaju u zraku, vatri, vodi, na zemlji i na zvijezdama. Izazivaju glad, kvare zrak, šire neplodnost, donose zarazu, nesreću, neimaštinu i smrt. U antičkome grčkom vjerovanju, demon je neosobna nadljudska sila koja utječe na život i sudbinu ljudi, često poistovjećen sa zaštitnim duhom ili božanstvom. Za Sokrata demon je personifikacija savjesti, unutarnji glas koji odvraća od zla i potiče na dobro. U povijestima velikih religijama (židovskoj, kršćanskoj i islamu) demon je Bogu protivan zao duh, vrag (sotona), personifikacija zla koje obuhvaća načelo zla (zao bog u dualističkim religijama) i božanstva protivna monoteističkomu Bogu.

Citiranje:

demon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/demon>.