struka(e): |

faza (grč. φάσıς: pojava).

1. Razvojni stupanj, odsjek ili razdoblje u nekom procesu, dio ciklusa s određenim značajkama, oblik u kojem se nešto pojavljuje.

2. U astronomiji, izgled tijela koje nema vlastitog izvora svjetlosti, pa motritelj s obzirom na smjer izvora svjetlosti vidi samo dio tijela, kojime je faza određena. Faze pokazuju Mjesec (mlađak, srp s rogovima prema istoku, prva četvrt, uštap, zadnja četvrt, srp s rogovima prema zapadu) i planeti bliži Suncu od Zemlje (Merkur i Venera).

3. U fizici i fizikalnoj kemiji, homogeni dio koji se po svojim fizikalnim svojstvima izdvaja iz nekoga heterogenog fizikalnog sustava. Npr. plinoviti, homogeni tekući ili čvrsti dio neke smjese predstavljaju svaki za sebe pojedine faze; sustav od dvije čvrste supstancije u ravnoteži s njihovom otopinom sastavljen je od triju faza (→ fazno pravilo).

4. U fizici titranja i valova, veličina koja opisuje stanje titrajnoga procesa na nekome mjestu ili u nekom određenom trenutku. Kod harmonijskoh titranja, faza je jednaka argumentu ωt + φ u jednadžbi x = A sin (ωt + φ), kojom je određena trenutačna vrijednost x veličine koja harmonički titra, pri čemu je A amplituda, ω kružna frekvencija titranja, φ početni fazni kut i t vrijeme koje je proteklo od početka promatranja titranja. U tom je značenju naziv faza sinonim za fazni kut, pa se izražava kutnom ili lučnom mjerom. Razlika faza dvaju istofrekventnih titranja naziva se i fazni pomak; titranja su istofazna ako je fazni pomak jednak nuli; titranja su protufazna ako je fazni pomak jednak 180°.

5. U elektrotehnici, vremenski pomak periodičnih električnih veličina kao što su izmjenični naponi ili struje. Ako je ta veličina opisana trigonometrijskom funkcijom, npr. trenutačna vrijednost izmjeničnoga napona u = û sin (ωt + φ), gdje je û vršni napon, ω kružna frekvencija, a t vrijeme, fazom se naziva argument (ωt + φ), a kut φ fazni je pomak. Kod trofazne struje fazni je pomak između pojedinih struja po 2π/3, tj. 120°. Zbog toga se i te struje nazivaju fazama, a slijedom toga i pripadni se fazni vodiči (L1, L2, L3) također skraćeno nazivaju fazama. Pri prolasku izmjenične struje kroz vodič s jalovim otporom također nastaje fazni pomak između napona i struje, najviše do vrijednosti π/2, tj. 90°, s time da uz induktivni otpor (zavojnica) strujne promjene kasne za naponskima, a uz kapacitivni otpor (kondenzator) naponske promjene kasne za strujnima.

6. U biologiji, promjena u načinu udruživanja jedinki neke životinjske vrste koja nastaje zbog izmjene u gustoći populacije. Tako npr. šaške (Acridoidea) i gusjenice nekih leptira (npr. borova četnjaka) žive povremeno u gustim populacijama, u velikim rojevima, i to se naziva rojna faza (phasis gregaria), a povremeno vode pojedinačni način života, tj. nalaze se u tzv. samačkoj fazi života (phasis solitaria). Prijelazna faza (phasis transiens) prijelaz je od samačke prema rojnoj phasis congregans, a obratno phasis dissocians. – Razni stadiji u procesu diobe stanica, bilo tjelesnih bilo spolnih, također se nazivaju fazama: profaza, prometafaza, metafaza, anafaza i telofaza (→ mejoza; mitoza). Odsjeci u godišnjem ciklusu živih organizama zovu se fenofaze. (→ fenologija)

Citiranje:

faza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/faza>.