struka(e):

jednootvori (Monotremata), red najprimitivnijih živućih sisavaca, ograničenih isključivo na Australiju, Tasmaniju i Novu Gvineju. Dijele se u 2 porodice: kljunati ješci (Tachyglossidae), s dvjema vrstama, i kljunaši (Ornithorhynchidae), s jednom vrstom. U tjelesnoj su građi sačuvali mnoga obilježja gmazova, os. u probavnome sustavu, sustavu izlučivanja i razmnožavanja. Tako se npr. u široku nečisnicu (kloaku), koja ima samo jedan vanjski otvor, stječu izlazno crijevo i mokraćno-spolni vodovi i njihovi produkti. Jednootvori nesu jaja kao gmazovi, nalikuju im i po građi oka i lubanje. Čeljusti su im prevučene rožnatom prevlakom. Zube imaju samo mladunci, a njihovi mnogokvržičasti kutnjaci nalik su zubima primitivnih sisavaca, izumrlih u donjem tercijaru. Primitivne sise sastoje se od povećanih i modificiranih znojnih žlijezda, koje svoj gusti sekret izlijevaju u kožnu brazdu na srednjem dijelu trbuha, gdje mladi ližu mlijeko. Od ženskih spolnih organa normalno funkcioniraju samo lijevi jajnik i jajovod. Mužjaci imaju otrovnu bedrenu žlijezdu, koja se otvara na ostrugi stražnjih nogu. Poput sisavaca, tijelo im je obraslo dlakom, srce podijeljeno na četiri dijela, mlade othranjuju mlijekom, a smatraju se »toplokrvnim organizmima« iako im je tjelesna temp. niža nego u ostalih sisavaca (26 do 34 °C) i teže ju održavaju stalnom. I u građi mozga postoje zajednička obilježja. U ženke ješka u doba parenja razvija se tobolac. Najpoznatiji su predstavnici čudnovati kljunaš i kljunati ježak.

Citiranje:

jednootvori. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/jednootvori>.