struka(e):

krv, prijenosna tekućina koju srce, ili ekvivalentni organ u nižih životinja, dovodi do svih dijelova tijela, nakon čega se ona vraća u srce i proces se ponavlja. Ona je »tekuće tkivo«, jer sadrži skup sličnih stanica koje služe posebnoj funkciji, a raspršene su u tekućoj fazi zvanoj plazma. U jednostaničnih životinja i najmanjih višestaničnih beskralježnjaka nema krvnoga sustava. Zbog svoje sićušnosti te životinje upijaju kisik i hranjive tvari te izbacuju otpadne tvari izravno u okoliš. U životinja koje su veće i složenije građe, dodir s okolišem nije više dovoljan da bi zadovoljio metaboličke potrebe stanica u unutrašnjosti tijela. U takvih životinja postoji pravi krvni sustav, u kojem tekućine poput krvi struje tijelom. U većine takvih životinja krv prolazi kroz dišnu opnu, koja se nalazi u škrgama, plućima ili koži. Ondje veže na sebe kisik potreban za staničnu izmjenu tvari, a otpušta ugljikov dioksid, otpadni produkt izmjene tvari. Krv upija i hranjive tvari iz probavnoga sustava, ili iz različitih tkiva gdje su pohranjene, i prenosi ih po tijelu. Otrovne otpadne tvari, topljive u vodi, ona također prenosi u organe za izlučivanje, koji ih odstranjuju iz tijela.

Krv se razvila iz morske vode, koja je primitivnim organizmima bila izvor tvari nužnih za rast. Zato osnovni kemijski sastav plazme podsjeća na morsku vodu. No plazma sadrži i otopljene hranjive tvari, otpadne tvari, a u mnogih vrsta i hormone. Stanični sastav krvi u životinjskome svijetu razlikuje se od skupine do skupine. Većina beskralježnjaka ima različite krvne stanice sposobne za ameboidno kretanje. Neke od njih pomažu u prijenosu tvari, a druge su sposobne probavljati strane čestice (fagocitoza). U kralježnjaka krv ima nekoliko vrsta ameboidnih stanica (leukociti), stanice specijalizirane za prijenos kisika (eritrociti) i one koje pomažu u zaustavljanju krvarenja (trombociti).

Potreba za kisikom određuje sastav krvi i građu sustava za njezin optok. U nekih najmanjih beskralježnjaka kisik se prenosi uglavnom otopljen u plazmi. U većih, složenijih životinja, s većim potrebama za kisikom, nastala su dišna bojila (respiratorni pigmenti). Ona su sposobna vezati i prenositi veću količinu kisika zahvaljujući sposobnosti atoma metala da uz sebe vežu nekoliko atoma kisika. Crveno bojilo – hemoglobin, koji sadrži željezo, imaju svi kralježnjaci i neki beskralježnjaci. Plavo bojilo – hemocijanin, koje sadrži bakar, imaju neki rakovi i neki mekušci. Neki oblići imaju zeleno bojilo – klorkruorin, a drugi crveno bojilo hemeritrin, a oba sadrže željezo. U mnogih beskralježnjaka dišna su bojila otopljena u plazmi, a u viših životinja, uključujući sve kralježnjake, ona se nalaze u posebnim stanicama. – U čovjeka se krv sastoji od stanica (→ eritrociti ili crvene krvne stanice; leukociti ili bijele krvne stanice) i staničnih fragmenata (→ trombociti ili krvne pločice) te od tekućega dijela (plazma). Volumni udjel stanica u krvi, koji uglavnom čine eritrociti, naziva se hematokrit. Crvena boja krvi potječe od hemoglobina, glavnih sastojka eritrocita. Krv obavlja mnoge zadaće, kojima osigurava stalnost uvjeta nužnih za normalnu funkciju stanica. Među najvažnijima je prijenos različitih tvari: eritrociti sudjeluju u prijenosu kisika i ugljikova dioksida, a plazmom se prenose hranjive tvari (glukoza, masti), otpadni proizvodi nastali staničnim metabolizmom, elektroliti, aminokiseline, bjelančevine (albumini, globulini, fibrinogen), hormoni te različite regulacijske molekule. Ostale su važne funkcije krvi: regulacija tjelesne topline, regulacija kiselosti tjelesnih tekućina (→ acidobazična ravnoteža) i obrana organizma od uzročnika različitih bolesti i drugih štetnih tvari, pri čem sudjeluju molekule (protutijela, komplement) i stanice (leukociti). Krv izvađena iz krvožilnoga sustava zgruša se nakon 6 do 10 min. U procesu grušanja sudjeluju trombociti i mnogi čimbenici (faktori) grušanja. Tekućina preostala nakon uklanjanja ugruška iz zgrušane krvi naziva se krvni serum. U zdrava, odrasla muškarca prosječni je volumen krvi oko 5,5 L, a u žene oko 5 L.

Citiranje:

krv. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/krv>.