struka(e):
ilustracija
KUKCI, 1. donja usna, 2. maksila, 3. mandibula, 4. gornja usna, 5. donji moždani ganglij, 6. gornji moždani ganglij, 7. ticalo, 8. sastavljeno oko, 9. okašce, 10. prednje crijevo, 11. letni mišići, 12. srednje crijevo, 13. malpigijeva cjevčica, 14. srce, 15. zadnje crijevo, 16. jajnik, 17. trbušni ganglijski lanac, 18. stopalo, 19. goljenica, 20. bedro, 21. prsten, 22. kuk, 23. žlijezda slinovnica
ilustracija
KUKCI, redovi kukaca – 1. skokuni, Collembola; 2. Protura; 3. Diplura; 4. pračeljusti, Archeognatha; 5. četinaši, Zigentoma; 6. vodencvjetovi, Ephemeroidea; 7. vretenca, Odonata; 8. žoharaši, Dictyoptera; 9. istokrilaši, Isoptera; 10. kosoglavci, Zoraptera; 11. obalčari, Plecoptera; 12. šturkožoharaši, Notoptera; 13. nakaznici, Cheleutoptera; 14. ravnokrilaši, orthoptera; 15. prelonošci, Embioptera; 16. tvrdokrilci, Coleoptera; 17. muljari, Megaloptera; 18. dugovratke, Rhaphidioptera; 19. plošnokrilci, Planipennia; 20. kljunarice, Mecoptera; 21. tulari, Trichoptera; 22. leptiri, Lepidoptera; 23. dvokrilci, Diptera; 24. buhe, Siphonaptera; 24. opnokrilci, Hymenoptera; 26. lepezari, Strepsiptera; 27. grizlice, Psocoptera; 28. životinjske uši, Phathiraptera; 29. resokrilci, Thysanoptera; 30. polukrilci, Hemiptera

kukci (Insecta), razred kopnenih, rjeđe slatkovodnih člankonožaca (Arthropoda). Jedini su beskralježnjaci koji lete (ima i beskrilnih kukaca), najbrojnija i najraznovrsnija skupina životinjskoga svijeta uopće: obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno. Do sada je opisano gotovo milijun vrsta, iako trop. krajevi, posebice bogati kukcima, još nisu dovoljno istraženi. Kukci su se razvili od kolutićavaca (Annelida). Najstariji oblici nalaze se u slojevima srednjega devona. Tijelo im je dvostrano simetrično, obavijeno čvrstim hitinskim ovojem (kutikula), a sastoji se od različita broja kolutića ili segmenata. Na tijelu se razlikuju tri dijela: glava (caput), prsište (thorax) i zadak (abdomen). Glava se sastoji od 6 čvrsto sraslih segmenata, a na njoj su oči, usta te po jedan par ticala (antennae) s više ili manje osjetnih organa. Usta se sastoje od jednoga para gornjih (mandibula) i dva para donjih čeljusti (vilica, maxilla), a u različitih vrsta prilagođena su za grizenje, žvakanje, lizanje, bodenje ili sisanje. Prsište je sastavljeno od triju segmenata; na svakom se nalazi po jedan par člankovitih nogu (po čemu su dobili naziv Hexapoda: šestonogi); na srednjem i stražnjem segmentu s gornje strane nalazi se u krilatih kukaca po jedan par krila. Kukci su većinom dobri letači; ima ih koji mogu bez odmaranja preletjeti nekoliko stotina kilometara. Broj zamaha krilima varira od 6 do 10, npr. u krupnih dnevnih leptira, pa do 250 u sekundi (u pčela), a u moskita (komarci) od 988 do 1046. Oblik, građa i nervatura krila značajni su za klasifikaciju: ravnokrilci, opnokrilci, dvokrilci, tvrdokrilci, mrežokrilci itd. Zadak ima 12 segmenata, koji često srašćuju, preobraze se ili su reducirani. U odraslih oblika zadak nema ekstremiteta, dok se u gusjenica leptirâ, i nekih opnokrilaca na zatku razviju lažne nožice. Na zadnjim dvama segmentima češći su tanki člankoviti dršci (styli) ili nastavci (cerci); na zadnjem su segmentu analni otvor i organi za parenje. Kukci dišu preko ektoderma kroz dišne cijevi (uzdušnice, traheje), kojih ogranci zalaze u sve organe. Zrak ulazi u traheje kroz otvore na površini tijela – stigme. Probavilo se sastoji od ždrijela, jednjaka, volje, želuca i crijeva; njegova građa ovisi o načinu prehrane. Živčani sustav čini niz živčanih čvorova (ganglija), koji su ljestvičasto povezani; ganglij glave složene je strukture. Sa živčanim sustavom povezana su osjetila i pojedini organi. Većina kukaca ima složene ili facetirane oči, sastavljene katkad i od nekoliko tisuća okašaca (omatida), a zauzimaju znatan dio glave; između facetiranih očiju obično su 1 do 3 jednostavna oka (okca, ocellae). Od osjetnih organa najrazvijeniji je njušni organ (osjetilo mirisa), a nalazi se na ticalima. Mnogi kukci odašilju zvukove koji nastaju vibracijom specijalnih membrana ili trljanjem jednoga dijela tijela o drugi dio na kojem je kutikula odgovarajuće preudešena (npr. u obliku zubaca). Neki kukci imaju svijetleće organe, a bioluminiscencija je posljedica uzajamnoga djelovanja tvari luciferina i enzima luciferaze. Kao opipni organ služe opipne dlake i čekinje, a najviše ih je na ticalima, stopalu i nastavcima zatka. Oko usnog otvora nalaze se specifične stanice za okus. Slušni su organi najbolje razvijeni kod onih kukaca koji se glasaju (skakavci, šturci, cvrčci); neki reagiraju na zvukove, iako se ne glasaju (žohari, neke stjenice). Slušni se organi nalaze na različitim dijelovima tijela, a postoje 2 tipa: kordotonalni aparat (tanke zategnute dlačice ili strune, npr. u njihalicama dvokrilaca) i timpanalni aparat (s bubnjićem, u kukaca koji zriču). Kukci su razlučenih spolova, u većine je jasno izraženo spolno dvoličje; dvospolci (hermafroditi) su rijetki. Spolne su žlijezde parne, leže u zatku, većinom imaju zajednički otvor ispred analnog otvora. Neki se kukci pare samo jedanput u životu, a spermiji odloženi u sjemenoj vrećici ženke oplođuju jaja i pune 4 god. (npr. u pčelinje matice). Ženke nekih vrsta imaju posebnu leglicu za polaganje jaja. Kukci su plodne životinje: skakavci polože do 1000 jaja, leptiri 100 do 2500, pčelinja matica do 1 504 000, ženka termita dnevno oko 8000 jaja, a živi oko 10 godina. Žive mlade rađaju samo poneki, ali je partenogeneza dosta česta pojava (u biljnih uši, u pčela partenogenezom nastaju trutovi). Razvoj može biti izravan, bez preobrazbe (ametabolija), kada iz jajeta izađe gotov kukac (npr. u beskrilaca); no većina se kukaca u postembrionalnom razvoju postupno preobražava od ličinke do odrasla oblika, tj. prolazi kroz metamorfozu. Potpunu metamorfozu imaju holometabolni kukci, npr. leptiri, dvokrilci i opnokrilci. Kod njih se iz jajeta izlegne ličinka, koja se preobrazi u kukuljicu, a iz nje izađe razvijen oblik (imago). U nepotpunoj metamorfozi iz jajeta se izlegne ličinka, koja se nakon nekoliko presvlačenja, bez stadija kukuljice, preobrazi u odrasla kukca. Tako se razvijaju hemimetabolni kukci, npr. skakavci. Razvoj od ličinke do odrasla kukca u različnih vrsta različito traje: od nekoliko dana do nekoliko godina. I trajanje života odrasla kukca vrlo je različito: vodencvijet živi nekoliko sati, leptiri nekoliko mjeseci, pčelinja matica 5 god., a neki mravi i do 15 godina. Veličina kukaca varira od 0,25 mm do 30 cm. – Kukci su rašireni po svim kontinentima i u svim klimatskim područjima; tipične su kopnene životinje; samo poneki žive u slatkoj vodi, a malen broj u moru. Bitan su čimbenik u prirodi: razaraju mrtvu org. tvar, uništavaju druge životinje, pomažu pri oplodnji biljaka (30% eur. cvjetnica oprašuju kukci), prenose zarazne bolesti, parazitiraju na biljkama i na parazitima (entomofagi). Ljudi izravno koriste pčele i dudova svilca te prirodne neprijatelje nametnika na poljoprivrednim kulturama.

Klasifikacija kukaca zasniva se prvenstveno na obliku i građi krila, usnog aparata i na tipu metamorfoze. Uobičajena je podjela u 2 skupine: beskrilci (Apterygota) i krilaši (Pterygota), a dalje u veći broj redova (u različitih autora između 20 i 30). Beskrilci ni u jednom razvojnom stadiju nemaju krila. Poznatiji su skokuni (Collembola), maleni i slijepi beskrilci (Diplura), pračeljusnici (Archeognatha). Krilaši su krilati u odraslom stanju, a ako su beskrilni, izgubili su krila zbog prilagodbe životnim uvjetima. Poznatiji su redovi krilaša: vodencvjetovi (Ephemeroidea), vretenca (Odonata), žoharaši (Dictyoptera), istokrilaši ili termiti (Isoptera), obalčari (Plecoptera), nakaznici (Cheleutoptera), ravnokrilaši (Orthoptera), uholaže (Dermoptera), kornjaši (Coleoptera), leptiri (Lepidoptera), dvokrilci (Diptera), buhe (Siphonaptera), grizlice (Psocoptera).

Citiranje:

kukci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kukci>.