struka(e):

kvantna kromodinamika, fizikalna teorija koja opisuje djelovanje jake sile unutar složenih subatomskih čestica, između kvarkova i gluona s pomoću triju svojstava nazvanih naboji boje: crveno, plavo i zeleno. Ona je važan dio standardnog modela čestica. Razvila se potkraj XX. st. kada je s pomoću sve snažnijih akceleratora čestica, Wilsonove komore, komore s mjehurićima i dr. otkriven velik broj vrsta subatomskih čestica i kada je postalo jasno da se neke od njih sastoje od sitnijih dijelova te su započela istraživanja njihove strukture.

Prema kvantnoj kromodinamici, s obzirom na naboj boje, čestice i antičestice su neutralne (bijele). Barioni sadrže po tri kvarka različitih boja koje skupa daju neutralni naboj boje, a mezoni su građeni od kvarka i antikvarka naboja i antinaboja neke od boja. Gluoni, prijenosnici sile između kvarkova, također su nabijeni nabojem boje i djeluju i međusobno. S pomoću osam vrsta gluona kvarkovi čine hadrone: npr. protone, neutrone i pione. Međudjelovanje gluona objašnjava kratki doseg (manji od promjera atomske jezgre, oko 10–15 m) jakih sila i asimptotsku slobodu gibanja kvarkova, tj. nemogućnost opažanja kvarkova izvan hadrona.

Citiranje:

kvantna kromodinamika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvantna-kromodinamika>.