mina (franc. mine), eksplozivno oružje koje se sastoji od hermetički zatvorene posude s eksplozivom i uređaja za paljenje, a služi za uništavanje, onesposobljavanje, rušenje ili potapanje ljudi, voj. tehnike i objekata. Pod tim se pojmom obično razumijeva skrovito postavljena stacionarna naprava koja eksplodira kada se naiđe na nju ili u njezinu blizinu (kontaktna mina i nekontaktna mina) ili kada se aktivira daljinski upravljanim ili programiranim upaljačem (upravljiva mina i tempirna mina); po konstrukciji i namjeni znatno se razlikuju kopnena mina i podvodna (morska ili riječna) mina. Takve se mine polažu prema unaprijed određenom planu tako da tvore zapreku u obliku minskoga polja (→ miniranje). Minom se također naziva i projektil (minobacačka mina) koji se izbacuje iz posebnoga topničkog oružja. (→ minobacač)
Kopnena mina služi za stvaranje zapreka na kopnu protiv prolaska ljudi (protupješačka mina) ili vozila (protuoklopna mina). Protupješačka mina obično je kontaktna, tj. aktivira se slučajnim pritiskom noge (nagazna mina), povlačenjem uzice (potezna mina), dodirom, udarcem i sl. Različitim konstrukcijskim rješenjima upaljača nastoji se osigurati da se mina aktivira pri nailasku živoga cilja, ali smanjiti mogućnost da se to dogodi zbog neke slične pojave (prolaska životinja, bombardiranja). Takva je mina najčešće zakopana u tlu ili zamaskirana na drugi prikladan način, a prema djelovanju može biti razorna, rasprskavajuća, kemijska, dimna i sl. Neka od njih nakon aktiviranja odskoči (odskočna mina) i eksplodira na određenoj visini kako bi djelovanjem pokrila što veće područje. Prema Ottawskoj konvenciji iz 1997. zabranjena je uporaba, čuvanje, proizvodnja i prodaja svih vrsta automatskih, nenadziranih protupješačkih mina, a dio postojećih mina, koji je točno određen za svaku državu potpisnicu, može se zadržati samo za potrebe obuke te ispitivanja novih strojeva i sredstava za razminiranje. RH je konvenciju potpisala u prosincu 1997., a ratificirala u svibnju 1998. godine.
Protuoklopna mina može biti kontaktna ili nekontaktna. Kontaktna je slična protupješačkoj, obično se zakopava u tlo, a aktivira se pritiskom gusjenica ili kotača vozila. Nekontaktna protuoklopna mina ima upaljač koji se aktivira magnetskim, zvučnim, vibracijskim ili drugim djelovanjem vozila.
Podvodna mina je oružje za uništavanje ili oštećivanje neprijateljskih brodova i podmornica. Kako bi bila potpuno prikrivena, postavlja se ispod površine mora (morska mina), rijeke ili jezera (riječna mina). Razlikuju se sidrena mina (usidrena na tzv. položajnoj dubini ispod razine vode) i ležeća mina (na dnu). Kontaktna mina eksplodira kada ju brod dodirne, nekontaktna mina eksplodira kada brod dođe u njezinu blizinu, upravljiva mina vezana je kabelom, te se pali iz motrilačke postaje na kopnu, a tempirna mina eksplodira u određeno vrijeme ili na određenoj dubini. Nekontaktne su akustična mina (eksploziju izazivaju šumovi brodskih strojeva i propelera), magnetska mina (eksploziju izaziva blizina čeličnoga brodskog trupa, jer se poremeti ravnoteža specijalne magn. vage koja je sastavni dio upaljača), hidrodinamička mina (eksplodira zbog brodskoga hidrodinamičkog tlaka) i kombinirana mina (eksploziju izaziva npr. istodobno magnetsko i zvučno djelovanje broda). Mine se polažu s brodova, iz podmornica i zrakoplova (→ minopolagač) te uz pomoć podvodnih diverzanata. Sidrene mine automatski tonu ili se dižu s dna do određene položajne dubine. Specijalne mine: mina priljepak (ronioci ju pričvrste magnetom uz neprijateljski brod, a pali ju satni mehanizam), viseća mina (sastavni je dio jahaćega torpeda), riječna mina (automatski se diže ili spušta pri promjeni vodostaja rijeke) i riječna nošena mina (pušta se niz vodu radi razaranja brodova, mostova i dr. objekata). Najčešća je sidrena mina: sastoji se od automatskoga sidrenog uređaja sa sidrenim užetom, sidrom i utegom za reguliranje položajne dubine te od kuglaste ili cilindrične minske posude u kojoj se nalazi eksploziv, a na njoj olovni rogovi ili antene, dodirom kojih se izaziva eksplozija.
S obzirom na veliku učinkovitost mina uz njihovu razmjerno malu cijenu, u ratovima se polaže velik broj mina. Prestankom ratnih djelovanja, položene mine, a napose one protupješačke, postaju velika opasnost za civilno stanovništvo. Procjenjuje se da je u 82 zemlje diljem svijeta trenutačno postavljeno oko 50 mil. mina, koje tjedno unesreće 300 do 400 ljudi. Kako bi se ta opasnost umanjila, a minirana područja mogla sigurna prepustiti stanovništvu, posebni se napori ulažu u mirnodopsko uklanjanje mina i minskih polja. Na području Republike Hrvatske, tijekom Domovinskoga rata također je postavljen velik broj mina (procjenjuje se oko 1 000 000) pa se provodi program humanitarnoga razminiranja koje vodi Hrvatski centar za razminiranje. (→ razminiranje)
