struka(e):

prapor (prpor, les), pleistocenski sediment nastao posredovanjem vjetra u periglacijalnim prostorima. To je zemljasti drobljivi sediment žućkaste boje građen uglavnom od kremena (do 70%) i glinenaca (do 20%), i to većinom ortoklasa. U praporu ima katkad do 25% kalcita, a ostali su mineralni sastojci najčešće muskovit, glina, limonit, rogovača, epidot, cirkon, rutil, turmalin, apatit i granat. Pri djelomičnom otapanju i sljepljivanju kalcita s glinom nastaju u praporu konkrecije različitih oblika: praporne lutke, praporni patuljci (na obali Dunava kraj Vukovara). Približno 4% kontinentalne površine Zemlje, a 7% Europe, pokriveno je praporom. On se proteže, u gotovo kontinuiranu pojasu, od Francuske do Kine, gdje doseže debljinu od nekoliko stotina metara, a nastao je nanosom prašine iz azijskih pustinja. Europski prapor znatno je tanji. Kod nas ga ima u Slavoniji i Srijemu, od Požeške gore do Vukovara, gdje je nastao nanosom prašine u pleistocenu za interglacijalnih razdoblja, a debljina mu znatno varira: na Čorkovu brdu kraj Erduta iznosi 99 m, a kraj Vukovara 22,6 m.

Citiranje:

prapor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/prapor>.